SBIG ST-i

ST-i je nova kamera kojom SBIG želi konkurirati na tržištu planetarnih kamera. Dimenzije kamere su minijaturne – promjer joj je 1.25″ tako da stane u dijagonalno zrcalo odnosno fokuser. Kamera snima uz pomoć CCD čipa dimenzija 648×484 piksela dimenzija 7.4 um, uz brzinu od 21 sličicu u sekundi. Kamera se može koristiti i kao autoguider te dobiti u kolor ili monokromatskoj verziji.

Uz cijenu od gotovo 600 USD skuplja je od konkurencije i ostaje za vidjeti da li je kvaliteta snimke CCD čipa dovoljno velika da tu cijenu opravda.

Više detalja o kameri pročitajte na SBIG web stranicama.

SBIG-STL 11000M CCD kamera

STL-11000 legendarna je CCD kamera firme Santa Barbara Instrument Group. Iako je tehnologija već prilično stara, još uvijek je među najboljim i najpopularnijim CCD kamerama u astrofotografiji. Srce kamere koje je i odgovorno za njenu popularnost je veliki CCD čip od 11 megapiksela (4008×2672 piksela) formata 35mm filma (digitalni fotografi bi rekli “full-frame”). Ja sam se odlučio za monokromatsku verziju kako bih mogao dobiti što veću osjetljivost i što kvalitetnije astrofotografije, unatoč tome što to zahtjeva više snimanja i naknadne obrade.

Kao i kod većine hlađenih astronomskih CCD kamera, cijena kamere je prilično visoka, često i previsoka za prosječnog astronoma amatera. Ipak, STL-11000 nudi mnoge prednosti nad drugim CCD kamerama, i upravo to je ono što ju izdvaja od ostalih, ponekad i tehološki kvalitetnijih kamera. Osim velikog čipa tu je ugrađeni kotač za filtere što znači da nije potrebno dodatno ga kupovati. SBIG također nudi jedinstveni način korekcije praćenja uz pomoć drugog, malog CCD čipa ugrađenog u kameru čime se izbjegavaju mnoge komplikacije koje su prisutne korištenjem odvojenog autoguidera. Ipak, postoji opcija korištenja zasebne CCD kamere za autoguiding kako bi se lakše moglo vršiti korekcije ako se koriste uskopojasni filteri (npr. h-alpha, SII, OIII).

Kamera je i fizički prilično impresivna – velika kocka dimenzija cca 15x15x9 cm i težine oko 2kg prilično je zahtjevna za fokuser bilo kojeg teleskopa. Isporučuje se u masivnom koferu obloženom spužvom pa je savršeno zaštićena od mogućih udaraca tijekom transporta.  U koferu ima mjesta još i za kabel za napajanje sa transformatorom, kabele za autoguide i prijenos podataka do računala te još neke sitnice.

Budući da je kamera monokromatska potrebno je kupiti filtere kako bi se dobile snimke u boji. Ja sam se odlučio za Astrodon filtere koji su kalibrirani posebno za STL-11000, što znači da u obradi fotografija gotovo nije potrebno raditi korekcije snimaka kako bi se dobio odgovarajući balans boja. Naime, CCD čip nije jednako osjetljiv na sve dijelove vidljivog spektra, pa bi nekalibrirane filtere trebalo korigirati (povećati ili smanjiti vrijednost piksela) prije kombiniranja u kolor snimku.

Ova kamera također ima antiblooming, što znači da neće biti ružnih artefakta oko sjajnih zvijezda na duljim ekspozicijama, ali istovremeno znači i da će efikasnost kamere (QE, quantum efficiency) biti znatno manja nego kod kamera bez antibloominga (poput već recenzirane SBIG ST-7XME, primjer bloominga može se vidjeti na snimci M57). Tako je QE u h-alpha području spektra tek oko 30%. Možda zvuči skromno, ali rezultati su svejedno odlični.

STL-11000 krasi čip sa vrlo malo šuma. Naravno, tome pomaže i hlađenje koje može doći i do 40 stupnjeva manje od okoline. Velika površina čipa ipak znači da će se na dark frameu vidjeti dosta vrućih piksela i poneka linija, no u obradi se oduzimanjem dark framea svi problemi eliminiraju. Šum koji ostaje prilično je ujednačen pa se i on može lako smanjiti kombiniranjem nekoliko snimaka. Dolje je primjer (100% crop) jedne snimke maglice Konjska glava (Horsehead) od koje je oduzet dark frame. Radi se o samo jednoj snimci od 15 minuta ekspozicije, obrađenoj tako da se vidi maglica i šum:

Kameru sam na početku koristio uz jednostavni i besplatni CCDOps softver koji svakako preporučam za početnike. Kasnije sam se odlučio za CCDSoft koji vlasnici STL kamere mogu kupiti po cijeni od 99 USD. Uz pomoć CCDSofta snimanje objekta može se automatizirati – odrede se filteri koji će se koristiti, vremena ekspozicije i program sam snima cijelu sekvencu koja mu je zadana.

Jedina zamjerka kameri je spora USB 1.1 veza sa računalom, pa je potrebno dugo vremena da se snimi jedna slika pune rezolucije veličine oko 40MB. Fajlovi su jako veliki pa je potrebno imati puno prostora na hard disku. Ukoliko se želi dobiti dobra snimka bez šuma biti će potrebno snimiti puno kalibracijskih snimki – flat frame za svaki filter, dark frame za flatove, pa dark frame za snimke objekta…dobra stvar je što se sve te kalibracijske snimke mogu snimiti naknadno budući da kamera može precizno regulirati temperaturu čipa. Tako se cijelu noć može snimati kroz teleskop, a kalibracijske snimke nekom drugom prilikom.

Kamerom sam više nego zadovoljan. Uz malo truda oko kalibracije i obrade dobiju se zaista fantastične astrofotografije! Velike dimenzije čipa znače da će biti potrebno imati dobru optiku (bilo teleskop ili teleobjektiv) da zvijezde budu oštre i na rubovima, no zato će se fotografije moći razviti na veliki format i staviti na zid. Jedini problem koji sam imao bio je mali bloomig kod sjajnih zvijezda, ali to sam lako riješio uz uputstva koja sam našao na webu. Bilo je potrebno otvoriti kameru i namjestiti potenciometar koji regulira jačinu antibloominga.

Svim entuzijastima astrofotografije preporučam ovu CCD kameru, pogotovo sada kada su zbog novih, sofisticiranijih modela cijene počele padati. Teško da ćete naći CCD kameru koja u sebi sarži sve što je potrebno za kvalitetan rad – čak ni nove SBIG kamere STX serije u sebi nemaju ugrađen kotač za filtere.

SBIG SG-4 autoguider

Dugo vremena nakon što je SBIG prestao ptoizboditi STV, autoguider kojemu za rad nije bio potreban kompjuter, na tržištu je ostala nepopunjena praznina. Na sreću svih koji sa sobom ne žele tegliti laptop (ili ga kupovati samo za tu svrhu) iz SBIG-a su najavili novi proizvod – SG-4, samostalni “pametni” autoguider!

Bilo da snimate na film ili digitalnim SLRom, ovo će biti odlična stvar za vas! Sve što je potrebno je prikopčati SG-4 na autoguider port montaže, uključiti SG-4 u struju i gotovo! SG-4 ima RS-232 port za početni setup sa vašom montažom i teleskopom, nakon čega radi samostalno. Na isti port se može priključiti opcionalni Bluetooth adapter za download slika na kompjuter. CCD koji koristi SG-4 je Kodak KAI-340 rezolucije 640×480 piksela. Posjeduje i mehanički zatvarač tako da može samostalno snimati i oduzimati dark frameove kako bi se smanjila mogućnost detektiranja vrućih piksela umjesto zvijezda.

Početna cijena je 995 USD, što je prilično visoko, no svakako puno praktičnije nego kupovina laptopa, posebnog autoguidera te nošenje i upravljanje svime na mjestu snimanja. SG-4 možete već sada naručiti iz OPT-a, a prva isporuka se očekuje sredinom 2009.

SBIG all sky kamera

SBIG-ovci su najavili novu all-sky CCD kameru: crno-bijelu AllSky-340 i kolor verziju AllSky-340C. Senzor je Kodak KAI-340 rezolucije 640×480 piksela sa Fujinon f/1.4 fisheye lećom. Ovakva kamera je odlična za provjeravanje vremenskih prilika na udaljenoj lokaciji za promatranje ili za detektiranje sjajnih meteora.

Zanimljivosti kamere su RS-232 link za PC-om – sporiji od USB-a, ali kamera za vrijeme downloada snimke može odmah krenuti sa novom ekspozicijom. Nainteresantnija od svega je opcija da kamera bude napajana solarnim ćelijama u kombinaciji sa bluetooth transmiterom! Na taj način kamera može samostalno stajati na povišenom mjestu gdje ima dobar pogled na cijelo nebo, bez potrebe da bude blizu kompjutera ili struje!

Cijena nažalost još nije poznata. Detalje pročitajte na SBIG web stranicama.

SBIG ST-7XME CCD kamera

Kameru SBIG ST-7XME sam imao priliku na kratko vrijeme isprobati jer ju je naše društvo, AD Beskraj, dobilo na posudbu od Nadbiskupske gimnazije iz Zagreba. SBIG ST-7XME je CCD kamera nešto starijeg dizajna (“ST serija”). Na papiru baš i nema bajne karakteristike – glavni čip, Kodak KAF-0402ME ima rezoluciju od 765×510 piksela dimenzija 9 mikrona, dok dodatni čip koji služi za autoguiding ima tek nešto manje, 657×495 piksela. Ipak, podrobnije gledajući karakteristike može se zaključiti da  ST-7 kamere (kao i ostale iz  ST serije) ne služe toliko za snimanje lijepih slikica već da im je primarna namjena  u znanstvenije svrhe – snimanje promjenjivih zvijezda, traženje supernova, tranzita exoplaneta, itd.

Naime,  KAF-0402ME je izuzetno kvalitetan čip koji nema antiblooming, a maksimalni QE (quantum efficiency) mu je čak 85%. Kapacitet piksela mu je čak 100.000 e-, što znači da može primiti veliki broj fotona prije nego dođe do bloominga (“curenja” napona u susjedne pixele) pa mjerenja mogu biti vrlo precizna.

Kameru sam testirao u nekoliko noći iz Zagreba, sa Tuškanca, na svega kilometar ili dva zračne linije od Trga Bana Jelačića.  Snimao sam kroz svoj Intes MN-71, autoguidano na Celestron CGE montaži. Granična magnituda je bila jedva 4.0. Snimao sam uz pomoć SBIG-ovog besplatnog CCDOps softvera. Kamera je stvarno vrlo osjetljiva – na ekspozicijama od 5 minuta mogli su se vidjeti odlični detalji na objektima, a u M13 su se vidjele mnoge tamne zvijezde (kliknite na fotku da ju vidite u 100% rezoluciji):

Kamera tkođer ima jako malo šuma. To je doduše i logično jer je hlađena (ovdje je konkretno bila na -15 Celziusa), no svejedno je fantastično kako se iz takve snimke mogu izvući inače tamni detalji i zvijezde. Gornja fotografija M13 je samo jedan snimak od kojega su oduzeti dark frameovi – šuma gotovo i nema!

Nažalost, na iole svijetlijim zvijezdama dolazi do bloominga. Nisam stigao testirati opciju za softversko micanje bloominga, ali po onome što mogu pročitati na netu, ljudi nisu uvijek oduševljeni i potrebno je ručno “uljepšavati” snimke.

Osobno, sa kamerom sam oduševljen. Nakon početnih peripetija, tj. dok nisam naučio proceduru oko kalibriranja i snimanja, SBIG ST-7XME radi savršeno. Samostalno praćenje jako dobro radi, a kao što se može vidjeti na primjeru M57 i kod malih objekata se vrlo lako hvataju suptilne razlike u osvjetljenju.

Kamera, kao ni druge prave CCD kamere, nije jeftina, a uz nju je poželjno (ali za astrometriju i fotometriju i nije nužno) nabaviti filter wheel sa filterima. Kamera se dobije u kvalitetnom, solidnom koferu, kao i ostale SBIG kamere, što je svakako prednost. Imajte na umu da će vam za napajanje direktno sa 12V (za napajanje iz automobila ili prijenosne baterije) trebati poseban kabel ili, kao što ja radim, inverter. Za lijepe kolor slikice sigurno ima i drugih izbora, ali za “ozbiljnu” astronomiju ST7-XME je odličan izbor – u toj konkurenciji i cijena joj je, zapravo, povoljna.