STL-11000 legendarna je CCD kamera firme Santa Barbara Instrument Group. Iako je tehnologija već prilično stara, još uvijek je među najboljim i najpopularnijim CCD kamerama u astrofotografiji. Srce kamere koje je i odgovorno za njenu popularnost je veliki CCD čip od 11 megapiksela (4008×2672 piksela) formata 35mm filma (digitalni fotografi bi rekli “full-frame”). Ja sam se odlučio za monokromatsku verziju kako bih mogao dobiti što veću osjetljivost i što kvalitetnije astrofotografije, unatoč tome što to zahtjeva više snimanja i naknadne obrade.

Kao i kod većine hlađenih astronomskih CCD kamera, cijena kamere je prilično visoka, često i previsoka za prosječnog astronoma amatera. Ipak, STL-11000 nudi mnoge prednosti nad drugim CCD kamerama, i upravo to je ono što ju izdvaja od ostalih, ponekad i tehološki kvalitetnijih kamera. Osim velikog čipa tu je ugrađeni kotač za filtere što znači da nije potrebno dodatno ga kupovati. SBIG također nudi jedinstveni način korekcije praćenja uz pomoć drugog, malog CCD čipa ugrađenog u kameru čime se izbjegavaju mnoge komplikacije koje su prisutne korištenjem odvojenog autoguidera. Ipak, postoji opcija korištenja zasebne CCD kamere za autoguiding kako bi se lakše moglo vršiti korekcije ako se koriste uskopojasni filteri (npr. h-alpha, SII, OIII).

Kamera je i fizički prilično impresivna – velika kocka dimenzija cca 15x15x9 cm i težine oko 2kg prilično je zahtjevna za fokuser bilo kojeg teleskopa. Isporučuje se u masivnom koferu obloženom spužvom pa je savršeno zaštićena od mogućih udaraca tijekom transporta.  U koferu ima mjesta još i za kabel za napajanje sa transformatorom, kabele za autoguide i prijenos podataka do računala te još neke sitnice.

Budući da je kamera monokromatska potrebno je kupiti filtere kako bi se dobile snimke u boji. Ja sam se odlučio za Astrodon filtere koji su kalibrirani posebno za STL-11000, što znači da u obradi fotografija gotovo nije potrebno raditi korekcije snimaka kako bi se dobio odgovarajući balans boja. Naime, CCD čip nije jednako osjetljiv na sve dijelove vidljivog spektra, pa bi nekalibrirane filtere trebalo korigirati (povećati ili smanjiti vrijednost piksela) prije kombiniranja u kolor snimku.

Ova kamera također ima antiblooming, što znači da neće biti ružnih artefakta oko sjajnih zvijezda na duljim ekspozicijama, ali istovremeno znači i da će efikasnost kamere (QE, quantum efficiency) biti znatno manja nego kod kamera bez antibloominga (poput već recenzirane SBIG ST-7XME, primjer bloominga može se vidjeti na snimci M57). Tako je QE u h-alpha području spektra tek oko 30%. Možda zvuči skromno, ali rezultati su svejedno odlični.

STL-11000 krasi čip sa vrlo malo šuma. Naravno, tome pomaže i hlađenje koje može doći i do 40 stupnjeva manje od okoline. Velika površina čipa ipak znači da će se na dark frameu vidjeti dosta vrućih piksela i poneka linija, no u obradi se oduzimanjem dark framea svi problemi eliminiraju. Šum koji ostaje prilično je ujednačen pa se i on može lako smanjiti kombiniranjem nekoliko snimaka. Dolje je primjer (100% crop) jedne snimke maglice Konjska glava (Horsehead) od koje je oduzet dark frame. Radi se o samo jednoj snimci od 15 minuta ekspozicije, obrađenoj tako da se vidi maglica i šum:

Kameru sam na početku koristio uz jednostavni i besplatni CCDOps softver koji svakako preporučam za početnike. Kasnije sam se odlučio za CCDSoft koji vlasnici STL kamere mogu kupiti po cijeni od 99 USD. Uz pomoć CCDSofta snimanje objekta može se automatizirati – odrede se filteri koji će se koristiti, vremena ekspozicije i program sam snima cijelu sekvencu koja mu je zadana.

Jedina zamjerka kameri je spora USB 1.1 veza sa računalom, pa je potrebno dugo vremena da se snimi jedna slika pune rezolucije veličine oko 40MB. Fajlovi su jako veliki pa je potrebno imati puno prostora na hard disku. Ukoliko se želi dobiti dobra snimka bez šuma biti će potrebno snimiti puno kalibracijskih snimki – flat frame za svaki filter, dark frame za flatove, pa dark frame za snimke objekta…dobra stvar je što se sve te kalibracijske snimke mogu snimiti naknadno budući da kamera može precizno regulirati temperaturu čipa. Tako se cijelu noć može snimati kroz teleskop, a kalibracijske snimke nekom drugom prilikom.

Kamerom sam više nego zadovoljan. Uz malo truda oko kalibracije i obrade dobiju se zaista fantastične astrofotografije! Velike dimenzije čipa znače da će biti potrebno imati dobru optiku (bilo teleskop ili teleobjektiv) da zvijezde budu oštre i na rubovima, no zato će se fotografije moći razviti na veliki format i staviti na zid. Jedini problem koji sam imao bio je mali bloomig kod sjajnih zvijezda, ali to sam lako riješio uz uputstva koja sam našao na webu. Bilo je potrebno otvoriti kameru i namjestiti potenciometar koji regulira jačinu antibloominga.

Svim entuzijastima astrofotografije preporučam ovu CCD kameru, pogotovo sada kada su zbog novih, sofisticiranijih modela cijene počele padati. Teško da ćete naći CCD kameru koja u sebi sarži sve što je potrebno za kvalitetan rad – čak ni nove SBIG kamere STX serije u sebi nemaju ugrađen kotač za filtere.