Sve o dalekozorima

bino_iStock_000002030715Small-150x150Iskusni astronomi amateri najčešće početnicima u astronomskim promatranjima umjesto teleskopa preporučuju nabavku dalekozora. Naravno da teleskopi imaju svoju čar, no oni su ipak značajna financijska investicija i ako se zaletite, lako je moguće da nakon nekog vremena shvatite da ste napravili krivi izbor. Treba dobro proučiti razne vrste teleskopa i montaža, a dok o njima čitate ili čekate “star party” kako bi mogli uživo vidjeti i isprobati teleskop, najbolje je skupljati iskustvo uz pomoć dalekozora.

Jedan odličan tekst o karakteristikama dalekozora pogledajte na web stranici Steve Tonkina.

Dalekozor u astronomiji ima nekoliko prednosti za početnika:

  • Jednostavno ga je koristiti – primite ga u ruke, prislonite očima i gotovo! To znači više bavljenja astronomijom, a manje zezancije sa namještanjem opreme.
  • Za razliku od teleskopa slika u dalekozoru je ispravna pa je traženje nebeskih objekata vrlo intuitivno.
  • Prenosivost – možete ga gotovo uvijek imati sa sobom, ako planinarite, idete na more, višednevni izlet u prirodu, pa čak i na drugi kraj svijeta!
  • Veliko vidno polje – teleskop prikazuje samo mali dio neba. Uz pomoć dalekozora i karte neba lakše ćete se snalaziti u zvjezdanim prostranstvima.
  • Mnoge maglice i zvjezdani skupovi ne samo da su lako su vidljivi dalekozorom, nego ih je na taj način najljepše promatrati (npr. M31, galaksija u Andromedi, Vlašići, itd.).
  • Zvuči nevjerojatno, ali gledajući Mjesec dalekozorom vidjeti ćete više detalja nego na bilo kojem drugom planetu čak i sa najvećim amaterskim teleskopom!
  • Nakon što nabavite teleskop, dalekozor je i dalje koristan kao pomoć u traženju objekata, a ako se prestanete baviti astronomijom koristiti će za promatranje u prirodi.

Jedini nedostatak dalekozora može biti ako ne pazite prilikom kupovine. Upravo zato služi ovaj kratki pregled kako ne bi (poput mene) morali promijeniti 4 različita dalekozora da biste našli onaj pravi!

M31-mala

Galaksija Messier 31 u Andromedi

Glavne karakteristike dalekozora su odmah vidljive na njegovim oznakama: 10×50, 7×50, 6×30. Prvo broj označava povećanje dalekozora (10x, 7x, 6x…), a drugi promjer objektiva u milimetrima. Vaš prvi dalekozor ne bi smio biti veći i teži od 10×50. Veće povećanje samo pojačava vibracije ruku i zvijezde će jako plesati! Moj prvi dalekozor bio je 12×50 i to je definitivno preveliko povećanje. Promjeri veći od 50mm imaju isti efekt zbog veće težine dalekozora. Za ugodno promatranje noćnog neba, dalekozor morate moći mirno držati u rukama dulje vremena. Idealan dalekozor za astronomiju je upravo 10×50, no nerijetko se za astronomska promatranja preferiraju i manji dalekozori s kvalitetnom optikom.

roof_porro_prism Ovisno o vrsti prizme koja u dalekozoru služi za ispravljanje slike postoje “porro” i “roof” prizme. “Porro” su dalekozori koji imaju cijev nepravilnog oblika (vidi sliku), a “roof” imaju ravnu cijev. Ako su kvalitetno napravljeni nećete vidjeti razliku, međutim za dalekozore sa ravnom cijevi proizvodnja je kompliciranija i teže je postići dobru optičku kvalitetu. To rezultira višom cijenom u odnosu na “porro” prizmu pa ih za početak valja izbjegavati osim u slučaju da imate velik budžet i znate što kupujete.

Prije kupovine valja provjeriti da li su prizme kvalitetne. To napravite tako da okulare pogledate sa udaljenosti od 20tak centimetara. Zanemarujući sliku u okularu obratite pažnju na osvijetljeni krug. On bi trebao biti jednoliko osvijetljen i pravilan (okrugao). Jeftini dalekozori često imaju premale prizme pa su krugovi na rubovima odsječeni, a to znači gubitak svjetlosti.

Na slici možete vidjeti da se prizme sastoje od dvije staklene komponente. Nakon pada ili udarca one se mogu malo pomaknuti čime će dalekozor izgubiti kolimaciju. Gledajući kroz okulare nećete moći očima stopiti sliku u jednu, odnosno izgledati će kao da dalekozor gleda “u križ”. Dalekozori loše kvalitete nerijetko ne drže dobro kolimaciju pa čak i ako imaju mogućnost naknadnog namještanja prizmi. Ljudski mozak lakše će “spojiti” sliku ako na njoj ima više informacija (kao kad se gleda po danu) nego prilikom promatranja zvijezda, pa zato ako je moguće, provjerite kolimaciju pod zvijezdama. Obavezno kupujte dalekozor kod trgovca koji će vam moći zamijeniti dalekozor u slučaju da se kasnije pokaže da je kolimacija loša! Jeftini dalekozor lakše će se raskolimirati i nakon toga je neupotrebljiv za promatranje zvijezda! To znači da ste novce bacili u smeće umjesto da ste ih investirali u kvalitetu koja će vam dugo trajati! I ovdje sam se opekao na vlastitoj koži…

Izbjegavati!

Izbjegavati šarene leće!

Premazi na lećama (eng. “coating“) služe kako bi se smanjile refleksije od površine stakla tako da više svjetlosti dođe do vašeg oka. Izbjegavajte dalekozore koji imaju jarko crvene, zelene ili objektive sa bilo kojom drugom bojom! Premazi sa takvim intenzivnim bojama služe kako bi namamili kupca, a ujedno blokiraju dio svjetlosti od ulaska u dalekozor s ciljem djelomičnog maskiranja optičkih grešaka! Takvi se često prodaju na štandovima i buvljacima. Ma koliko bili jeftini, nemojte se zavaravati, nikada nisu “dovoljno dobri za te novce”.

Okulari su također važan dio dalekozora, ali o njima nemojte previše brinuti jer najčešće nemate puno izbora. Ponekad na dalekozorima možete vidjeti oznaku “WA” što znači široko vidno polje okulara (eng. “wide angle”). To znači da ćete na istom povećanju vidjeti veći dio neba, ali najčešće uz vidno lošiju oštrinu zvijezda prema rubovima. Morati ćete sami isprobati da li vas to smeta prilikom promatranja zvijezda. Nipošto nemojte kupovati zoom dalekozore – kvaliteta zoom okulara izrazito je loša!

Kvalitetniji dalekozori su ponekad otporni na vlagu i/ili punjeni dušikom. To im osigurava dugovječnost jer se u unutrašnjosti neće skupljati voda i stvarati gljivice ili plijesanj.

Na kraju bi valjalo pojednostavniti stvar i napisati za par primjera konkretnih proizvoda koji se najčešće mogu pronaći kod nas.

Olympus DPS-I (10×50, 8×40) je solidan dalekozor, međutim prizme su mu malo kockaste. Ukoliko ga nađete za oko 500kn i baš nikako ne možete naći nešto drugo, uzmite ga – naravno samo kod kvalitetnog trgovca gdje možete napraviti eventualnu zamjenu. Teleskop Service 10×50 LE je po meni best buy dalekozor. Osobno sam ga isprobao, kvalitetan je, oštar, sa dobrim prizmama. Postoji i skuplja verzija TS 10×50 WP punjena dušikom i ljepšim kućištem. Nisam siguran ima li drukčiju optiku. Jedan od najboljih dalekozora koji se kod nas mogu nabaviti je Pentax 10×50 PCF WP II. Cijena je visoka, ali dugoročno se isplati. Slika je vrlo oštra, antirefleksivni premazi su odlični, nepropustan je za vodu i više nego solidno napravljen. O njemu pročitajte recenziju ovdje u Kuhinji. Postoji i jeftiniji Pentax 10×50 XCF, ali umjesto njega preporučio bi TS dalekozore.

4 thoughts on “Sve o dalekozorima

  1. Pingback: Astronomski događaji - lipanj 2013. | Astrobobo.net

  2. Kupio sam danas u Kauflandu white-labelled primjerak dalekozora koji izgleda kao Bresser 10×50, odnosno Teleskop Service 10×50 LE. Naravno prethodno sam ga isprobao i šokirao me kvalitetom, naime očekivao sam ono što se obično vidi kod tih jeftinih dalekozora “s proštenja”, ali stvar je ozbiljan optički instrument. Oštrina je izvrsna, kromatske aberacije nisu posebno naglašene, stereo slika je dobra. Da bih imao nekakav point of reference isprobao sam neki drugi model koji su imali tamo i taj je bio točno onakvo smeće kakvo bi čovjek očekivao, dakle loš fokus, loša stereo slika, ali ovaj je baš neočekivano dobar. Ili sam naletio na posebno dobar primjerak ili je stvar općenito netipično dobra. Naravno, nemam ti ja neka posebno široka iskustva s tim, osim što sam kao klinac imao tri komada sovjetske optike (dalekozor, durbin i teleskop reflektor) i što imam dosta iskustva s fotografskom optikom. Uglavnom, ovaj ima veću rezoluciju slike gledano prostim okom nego fotografija s E-PL1 i Minoltom MD 35-70mm f/3.5 na 100% povećanju, to je jedini objektivni sud koji mogu dati. Isto tako, u korištenju sam primjetio da mu je najveći nedostatak nedostatak žiro-stabilizacije, a kad sam do toga došao možeš misliti da je optički dobar.

  3. Pingback: Dvogled, prvi astronomski instrument – Universe in a nutshell

  4. Pingback: Teleskop kao poklon - savjeti o kupovini | Astrobobo.net

Leave a Reply