Lumicon UHC filter

“The Lumicon UHC filter is simply the best filter made in the world at combining efficiency (high visual transmission) with visual contrast (narrow bandpass). The Lumicon UHC filter typically has 92-97% transmission on all three visible nebula emission lines combined with a narrow 24nm bandpass.”

Filter je normalne dimenzije 1.25 inča i ušarafi se u navoj na okularu ili u prizmu. Jako je koristan za maglice, a to je pogotovo zgodno kada se gleda iz grada, gdje zbog svjetlosnog zagađenja maglice nekada skoro uopće nisu vidljive. Isprobavao sam ga i na globularcima i galaksijama, ali nema nikakvog efekta jer previše zatamni sliku (zvijezde) i ništa se ne vidi. U principu funkcionira tako da jako potamni nebo i zvijezde, a istakne maglicu koja postane puno svjetlija i veća, sa vidljivom strukturom. Kad se gledaju samo zvijezde sa filterom, izgledaju malo defokusirane, plave i crvene boje. Filter mijenja fokus okulara, odnosno kad se ušarafi u okular treba opet podesiti fokus

  • M57 – sa filterom jako sjajna, podnosi velika povećanja, vidljiva razlika u sjaju između unutrasnje i vanjske strane prstena. Karakterističan jajasti oblik kao sa fotografija
  • M27 – sa filterom puno veća, skoro okrugla ili četvrtasta, struktura vidljiva, odnosno svjetliji i tamniji dio uz gornji i donji rub maglice.
  • NGC 7000 i Pelican nebula – promatrano kroz 8” f/4 sa Japetića, bez filtera jedva vidljiva maglica, sa filterom vidljiv rub maglice i rupa između te dvije maglice. Sa povećanjem od 25x bilo je potrebno šetati sa jednog kraja na drugi da bi se zamijetila veličina maglice u potpunosti.
  • Veil nebula – promatrano isto kroz 8”f4,bez filtera skoro nevidljiva, sa filterom lijepo vidljiv oblik sa tamnijim i svjetlijim dijelovima. Na zalost, gledali smo samo onaj manji i tamniji dio .
  • M16 – filter pojačava svjetlinu ali ne i veličinu maglice kao kod M27.
  • M17 – filter pojača svjetlinu i strukturu svjetlijeg dijela koji izgleda recimo, kao labud.
  • M20 (Trifid) – bolje vidljiva veličina maglice sa tamnijim i svjetlijim dijelovima, ali se ne vidi nikakva struktura kao na fotografijama.

Sve u svemu,jako korisna stvarčica koju bi svatko trebao imati. Jednostavno zato što bez nje nikada nemozete vidjeti maglice tako sjajne i sa tako izraženom strukturom. Košta oko 100$, što i nije tako skupo.

Lunt 50mm H-alpha filter

Konačno mi je stigao Lunt H-alpha filter za sunce, nakon 10 mjeseci čekanja. Naručio sam ga iz OPT-a.

Stigao je u velikoj kutiji, u kojoj je bila manja kutija, a u njemu kofer sa filterom. Kofer je pun tamne stiropor/gume, koja je izdubljena da sjedne filter, dijagonalno i 3 okulara.

lunt-6-1

Filter je vecih dimenzija, težak 1 kg, promjer stakla je 50mm ,a filtera 100 mm. Uz njega mi je došao i blocking filter za teleskope žarišnih duljina do 1200mm, koji se nalazi u 1.25″ dijagonalnom, koje se mora koristiti zajedno sa filterom.

lunt-1 lunt-4

Nakon inicijalnog ljepljenja na ED 80 i isprobavanja filtera, tokar mi je napravio adapter za moj WO 110 FLT refraktor, na kojem ću ga naravno i koristiti. Adapter je od aluminija, na koji se usarafi filter i natakne na teleskop.

lunt-3 lunt-21

Na filteru se i nalazi tuning gumb kojim se mijenja položaj filtera unutar kućišta, čime se mijenja bandpass  do 0.75 Angstroma, gdje je slika najkontrastnija sa najviše detalja na sunčevom disku. Na drugom kraju položaja gumba, slika je svjetlija i sliči na sliku sunca sa Baader folijom,samo je jarko crvena, bez vidljive strukture na disku ili prominencija na rubu.

A  slika je stvarno fantastična! Kad se namjesti tuning na najkontrastniji dio, prominencije postanu jako vidljive, kontrastne i oštre. Cijela površina diska dobije strukturu i detalje kao na H-alpha slikama na internetu. Fenomenalno.

Slika nema nekih ghostinga, vinjetiranja ili sličnih efekata, čista je , kontrastna i jako oštra, i neusporedivo je bolja nego kroz PST , kroz kojeg sam gledao prošle godine na Letenci.Vjerojatno i zato što filter nema opstrukcije, kao kod Coronado filtera.

Sa 24mm Hyperion okularom, sunce mi lijepo stane u centar okulara, sa 14mm Speersom već je bliže rubu, sa bolje vidljivim detaljima na većem povećanju i malo manjim kontrastom. Sa binoviewerom je slika još bolja, kontratnija i oštrija, naravno, jedino sa 25mm wide plosslima sunce mi je blizu ruba vidnog polja zbog faktora povećanja samog binoviewera, koje je negdje 2X. Moram uzeti OCS korektor od Denkmeiera, koji mi omogućuje manje povećanje sa istim okularima.

Ovo je review na temelju jednodnevnog promatranja na relativno lošem nebu, sa prolaznim oblacima i tankom izmaglicom, tako da će to biti još bolje kad bude ljepši dan. Stvarno sam impresioniran filterom i količinom detalja koje se vide na uncu, kontrastom i oštrinom. Preporučujem svakome tko si to može priuštiti, što i danas nije tako skupo ( oko 1000$ ).

Naravno, pokušao sam snimati sa QHY5 kamerom, što je rezultiralo na baš spektakularnom slikom. Kasnije sam doznao, da softver za snimanje QHY5 kamerom nije dizajniran za ekspozicije manje od 66 ms, jer se na kracim vidi efekt ” rolling shuttera ” gdje kamera istovremeno snima i salje sliku u PC, sto rezultira vodoravnim linijama na ekanu i snimljenom AVI-ju. Cekam neki drugi softver pa da probam. Naravno, treba se i pozabaviti snimanjem i obradom, gdje treba posebno snimati disk, posebno rub sa prominencijama, te naknadno spajati za finalnu sliku.

sun02062009web

No svejedno, trenutna slika na ekranu je fantastična, čak bolja nego u okularu…

Celestron PowerTank 17

Uz nabavku razne nove opreme za “osvježenje” mog astrofotografskog setupa morao sam razmišljati o nekakvom načinu napajanja svega toga – montaže, CCD kamere, ponekad i fokusera, a u nuždi možda i laptopa. Budući da tadašnji obilazak Peveca i Bauhausa nije urodio plodom (sve slične baterije su bile rasprodane) odlučio sam od OI Optimusa uzeti Celestron PowerTank 17.

Broj 17 označava 17 amper-sati. Nadao sam se da će mi to biti dovoljno za jednu noć neprekidnog snimanja CCD kamerom SBIG STL-11000 i napajanje Celestron CGE montaže. Iako je na bateriji Celestronovo ime, dotična ne djeluje nimalo “astronomski”, odnosno, ima sve moguće kerefeke koje su potpuno nepotrebne za astronomiju – radio, snažnu halogenu lampu, sirenu i slično. Za napajanje razne opreme ima dva 12v priključka kao za upaljač u automobilu, te po jedan od 3, 6 ili 9 V. Korisno je što se sa PowerTankom dobije 12v adapter i jedan za 3/6/9 sa četiri priključka raznih dimenzija koji se mogu spremiti u maleni pretinac na bateriji.

Nažaost, baterija se pokazala nedovoljnom za napajanje kamere tijekom cijele noći. Traje maksimalno tri sata i baš kada sve namjestim i krenem “ozbiljno” snimati, crkne. Istina, nakon toga može nastaviti napajati montažu, ali htio sam bateriju koja će moći napajati i jedno i drugo cijelu noć. Nakon pražnjenja, potrebno ju je puniti i više od 24 sata da bi se isključila lampica “charging” (punjenje) i ostala upaljena samo ona zelena “charged” (napunjen do kraja).

Baterija je dovoljna za neku opremu koja je manje strujno zahtjevna, ali za full-astrofoto setup treba potražiti nešto drugo. Vjerojatno ćete reći “pa šta si očekivao od 17 Ah”…nažaost, nisam dovoljno strujno-pismen da bih iz toga zaključio da li mi je to dovoljno ili nije. Nažalost, nisam nigdje mogao pronaći recenziju sličnu ovoj koja bi mi to objasnila 🙂

Astronomik CLS filter

Astronomik CLS je širokopojasni (broadband) filter koji smanjuje svjetlosno onečišćenje. Širokopojasni znači da propušta velik dio vidljivog spektra, dok blokira dijelove odgovorne za svjetlosno onečišćenje.

Za taj filter sam se odlučio zbog povoljne cijene i dobrih karakteristika – visoke propusnosti svjetla. Uzeo sam ga prvenstveno zbog smanjenja svjetlosnog onečišćenja pri astrofotografiji. U tom području je odličan! Koristim ga čak i na tamnom nebu jer znatno smanjuje svjetlosno onečišćenje koje smeta pri snimanju tamnih objekata. Kod snimanja M42 ili Horsehead, CLS je nezaobilazan. U protivnom, tamni detalji i suptilni tonski prijelazi se gube u pozadinskom svjetlosnom onećišćenju.

Negativna strana mu je što sjajnije zvijezde poprime plavičasto-zelenkasti odsjaj. Budući da sam lijen, to mi se ne da popravljati, ali vjerojatno se može srediti obradom u Photoshopu. Dolje možete vidjeti primjer na fotografiji Horseheada.

Vizualno, CLS nema baš veliki efekt.  Blago zatamnjuje pozadinu i tek se neznatno popravlja kontrast. Koristio sam ga na Petrovoj Gori, gledajući Veil i North Americu, moram priznati da nije bilo dovoljno velike razlike da ga češće upotrebljavam. Za astrofotografiju taj filter je odlična stvar, ali za vizualna promatranja preporučam neki od klasičnih uskopojasnih filtera kao npr. h-alfa ili O III.

UPDATE: Astronomik od nedavno radi dvije vrste filtera: vizualni i CCD. CCD verzija je napravljena za modificirane DSLR fotoaparate (bez originalnog filtera ispred CCDa) i sa njima postiže najbolji balans boja.