Celestron Nexstar Evolution

Iz Celestrona su najavili novi “cool” teleskop očito namjenjen zahtjevnijim početnicima. Za sad su u seriji tri teleskopa, schmidt-cassegrain 6″, 8″ i 9.25″. Malo ušminkanijeg i zaista atraktivnog dizajna, optički nisu različiti od njihovih standardnih SCT-a. Ono što ih razlikuje je mogućnost korištenja montaže smartphoneom ili tabletom preko wi-fi signala. Montaža također ima ugrađenu punjivu bateriju koja može trajati do 10 sati.

nexstar_evo8_tablet_webKoliko vidim to su jedine novosti na teleskopu – wi-fi koji bi trebao privući techo-freakove da kupe teleskop. Koliko vidim, upravljanje teleskopom putem pametnih telefona je jedina opcija – nema ručnog kontrolera, a nigdje se ne spominje mogućnost upravljanja računalom. Smartphone se može prikopčati na montažu i koristiti njenu bateriju, ali to je sve! Skinite aplikaciju za iPhone ili Android, pokušajte kalibrirati montažu na tri neke sjajne točkice i pipkajte po ekranu mobitela dok se teleskop vrti okolo. Čini se namjenjeno samo onima sa viškom novaca koji se žele pohvaliti prijateljima novom cool igračkom. Njima će 10 sati trajanja baterije (koje se drastično smanjuje u zimskim uvjetima kada su noći najdulje) biti sasvim dovoljno jer igračka će se brzo “izlizati”.

Najveći apsurd je cijena – obični 8″ Nexstar dođe $1200 dok je wi-fi (Evolution) verzija $1600, a za $1200 možete dobiti tek manji 6″ model. Za tih $1600 od Celestrona je dostupan 8″ SCT na ekvatorijalnoj montaži s kojim se čak i može ufotkati nešto više od Mjeseca i planeta.

Iako sam razočaran ovim marketinškim potezom jer je za prave ljubitelje opažačke astronomije sasvim nepotreban (bio bi korisniji wi-fi modul za postojeće montaže!), on je očito diktiran modernim trendovima, odnosno željom Celestrona da se proširi na nova tržišta prema bogatijim ljubiteljima tehnologije i astronomije kojima se rukovanje teleskopima do sada činilo komplicirano. Za istinske zaljubljenike u nebo u ovoj priči najbolje je što je Celestron svoju aplikaciju ponudio besplatno pa tako možete imati zgodan i funkcionalan planetarij program za vaš mobitel.

Montaža Celestron CGEM DX

Montaža je preuzeta od gsp. Zlatka iz Optimusa. Nisam je imao prilike još u potpunosti isprobati i nisam baš kompetentan za usporedbu s nekom drugom montažom u istom cijenovnom rangu osim s montažom CG5 s kojom sam do sad radio.

Pakovanje i sastavljanje

Dakle, cijela je montaža upakirana i isporučena u tri kutije:

U najvećoj je tronožac, radna ploča i remen/drzač za ručni kontroler:

Zatim sama montaža, kabel za spajanje s kompjuterom, auto kabelom za napajanje, ručnim kontrolerom, šipkom za utege i uputstvima:

Uteg (najmanja kutija na slici br.1)

Nakon otvaranja odmah je vidljivo da se radi o masivnom stalku i montaži . Sama šipka za uteg s dodatkom teži preko četiri kilograma:

Sastavljanje je vrlo jednostavno i nikome ne bi trebalo predstavljat problem i kompletirana je u svega desetak minuta:

Usporedbe radi, slikana je uz montazu CG5.

Prvo uključivanje

 

Montaža radi na 12VDC i po specifikaciji, ispravljač ne bi smio biti manje od 3.5 ampera jakosti što čini minimalno 45W snage. Naravno što veća snaga ispravljača to bolje.

Nakon što je napajanje spojeno (napomena da ispravljac na 12VDC ne dolazi u paketu s montažom) uključio sam montažu i odmah primijetio da se konstantno čuje zvuk visoke frekvencije koji dolazi iz same montaže. Moram reći da me malo zabrinulo to zujanje i pošto na netu nije bilo moguće pronaći bilo kakvu informaciju o takvom načinu rada, poslao sam upit direktno službi za podršku u Celestronu i u vrlo kratkom roku dobio odgovor da je taj zvuk inače prisutan kod CGEM DX montaža:

The high pitch sound is totally normal for the CGEM DX”

Slijedeće je bilo spajanje s kompjuterom. Inače upotrebljavam program Cartes du Ciel i Ascom driver za Celestron sto je funkcioniralo iz prve i bez imalo problema.

Prije uključivanja s kompjuterom simulirao sam poravnanje (alignment) montaže (jer je test napravljen u stanu) tako da sam mogao upravljati teleskopom preko kompjutera.

Prvo promatranje

 

Obavljeno je s newtonom Cen2541 kojoj težina cijevi od 14 kilograma ne predstavlja nikakav problem i s lakoćom je obavljeno poravnanje i kalibracija. Već nakon prve kalibracije svaka iduća zvijezda upadala je u sami centar tražioca i okulara. Nakon završenog poravnanja i kalibracije obavio sam i usjeveravanje koristeći se ručnim kontrolerom.

Kao i kod CG5 montaže usjeveravanje se može obaviti opcijom “Polar Align”.

Čak i nakon nekoliko sati promatranja objekti su upadali točno u sami centar okulara, a praćenje je za cijelo vrijeme promatranja odlično funkcioniralo.

Što se ručnog kontrolera tiče potrebno je napomenuti da je kabel za priključak s montažom prekratak, tako da već kod poravnanja i kalibracije, a kasnije i kod promatranja, ručni kontroler uglavnom visi na kabelu i nije ga moguće ubacit na njegov nosač. Mene osobno smeta tako da sam produžio kabel s dodatnim kabelom od jednog metra.

Kabel za spajanje montaže s kompjuterom je uključen u cijenu i isporučuje se s montažom za razliku od CG5 montaže.

Celestron Nigthscape CCD kamera

Iz Celestrona dolazi jedna novost koja će zaintrigirati DSLR astrofotografe koji razmišljaju o pravim astronomskim CCD kamerama. Celestron Nightscape ima Kodakov kolor čip rezolucije 10.7 megapiksela (3760×2840). Veličina piksela je 4.75 mikrona što ga čini povoljnim za manje žarišne duljine popularnih apokromatskih refraktora kao ED80 i slično. U OPTu se kamera prodaje za povoljnih 1500 USD, no zbog toga mora imati neke kompromise. Hlađenje je regulirano no deklarirano na samo 20 stupnjeva ispod temperature okoliša. Kapacitet piksela (full well) je svega 25.000 e-, što je polovica od, recimo, SBIG STL-11000 pa će u kombinaciji sa malim pikselima i slabijim hlađenjem to značiti nešto veću količinu šuma, no SBIG kamera je ipak u drugoj klasi. Fizičke dimenzije čipa su 17.9×13.5 mm, što je manje od DSLR formata, ali to znači da će vinjetiranje i optičke greške na rubovima vidnog polja biti manje izražene. Tranfer podataka je preko brzog USB 2.0 protokola koji je znatno brži nego na starim SBIG kamerama.

 

U svakom slučaju, radi se o zanimljivoj astronomskoj kameri koja će zbog cijene, velike rezolucije i reguliranog hlađenja mnogima zapeti za oko.

Celestron NexGuide Autoguider

Celestronov novi atoguider zasluženo nosi etiketu “Sky and Telescope Hot Product” za 2011. godinu. To je samostalni autoguider kojem nije potrebno računalo pa je time idealan za  DSLR astrofotografe. Čip je Sony ICX404AL CCD dimenzija 5.6×4.7 mm (510×492 pixela). Odlična stvar je što na sebi ima M42 navoj za objektive što omogućava čvrstu i stabilnu vezu sa teleskopom. U paketu dolazi i M42-1.25″ adapter pa se NexGuide može staviti u bilo koji fokuser. Celestron navodi da se atuguiderom mogu pratit zvijezde magnitude 8 kroz 80mm teleskop. Na ekranu autoguidera moguće je vidjeti jednostavnu sliku vidnog polja čipa i odabrati odgovarajuću zvijezdu

 

 

Celestron C8 schmidt-cassegrain 200mm f /10

Teleskop sam kupio rabljeni, par godina star, iz razloga što sam htio neki više planetarni scope sa obzirom da živim u gradu i najviše vremena provodim na terasi gledajući Mjesec i planete. Opisuju ga i kao “allround performer”, u što sam se i uvjerio na Japetiću promatrajući deepsky objekte.

Ukupna težina teleskopa iznosi oko 30 kg, što smatram da je dovoljno lagano za nošenje. Mala dužina tube omogućuje lagan transport, i sve zajedno sa montažom i priborom stane u gepek od mog Punta, što nije bio slučaj sa Soligor 200mm f/4 reflektorom. Montaža je izuzetno stabilna, noge su debele od željeza i čvrsto stoje na zemlji bez drmanja ili njihanja teleskopa. Visina se ne može regulirati, a za promatranje je dobro imati stolicu jer se položaj okulara nalazi dosta nisko za promatranje u stojećem položaju. Na stativu je ukomponirana metalna ploča sa polukrugovima na koji se montira teleskop. Montaža se vrši sa 3 šarafa i vrlo je jednostavna i brza. Teleskop se montira i usmjeri prema Sjevernjači.

U viličastoj montaži je ugrađen motor za praćenje sa hand controlerom, a također imam i deklinacijski motor koji mi omogućuje precizan guiding.Moram reći da je takva montaža izuzetno stabilna i čvrsta, otporna na vjetar, i puno mi se više sviđa od ekvatorijalne. Uz teleskop sam dobio i heavy duty ekvatorijalni stalak, koji ću zamijeniti umjesto postojećeg. Sa njim imam mogućnost preciznog podešavanja teleskopa na Sjevernjaču po visini i lijevo-desno, a i stabilniji je i masivniji od originalnog.

Finder 6×30 sam zamijenio većim, 8×50 koji je naravno puno bolji.

Dobio sam i set utega kojim se balansira tuba kod dodavanja težih okulara, aparata ili sličnih stvari. Općenito mislim da je to obavezna oprema jer kod dodavanja barlowa i nekog težeg okulara poremeti se balans, što moze utjecati na naprezanje motora. Najviše me impresionirala završna obrada teleskopa, kako je to sve precizno i fino napravljeno, kako fino fokusira, tišina motora i naravno kvaliteta optike.

Velikom žarišnom duljinom sam ograničen na nekih 62x povećanja sa okularom od 32mm, što mi je minimum jer još uvijek nemam reduktor fokusa kojim bi smanjio duljinu na 1200mm. Tako da velike maglice, otvorene skupove ili Andromedu (M31) mogu promatrati samo djelomično. No,to i nije neki problem.

Kod prvog promatranja kroz teleskop primjetio sam da je slika puno kontrastnija nego kroz reflektor i čini mi se tamnija. Nema ni offaxis kome što je veliko olakšanje i odmah je cjelokupna slika ljepša i čišća.

Mjesec podnosi velika povećanja bez pada kvalitete slike. Kod dobrog seeinga, bez problema se može proučavati struktura kratera na povećanju od 333x. Do izražaja dolazi puno veći kontrast tamnijih i svjetlijih dijelova za razliku od 200mm f/4 reflektora kod kojeg je to na tim povećanjima bilo puno slabije. Čak je i oštrina slike skoro savršena. Na 500x puta ipak pada kontrast, ali se i dalje može čisto zadovoljavajuće gledati, što je i više nego dovoljno povećanje za uočavanje malih kratera u većim kraterima, planinama i njihovim sjenama i strukturi ruba.

Sa kvalitetom planeta sam ipak najviše oduševljen. Taj teleskop kod dobrog seeinga uvijek iznenadi oštrinom kod velikih povećanja. Svaki puta kad mislim da sam izoštrio, otkrijem da može još malo oštrije. Iz grada sam gledao jednu noć Saturn na 333x bez ikakvog pada kvalitete, slika je bila kristalno oštra i najmanji detalji su bili odlično vidljivi. Cassini pukotina je stvarno crna rupa između dva prstena, kroz koju se vidi i donji dio diska. Nijanse žute boje od ekvatora prema polu sa vidljivim zonama od svjetlije prema tamnijoj su izgledale isto kao sa fotografija. Unutarnji prsten se vidio između diska i svjetlijeg prstena, sjena planeta na prstenovima iza, crna i kontrastna i naravno sjena prstena sa prednje strane, na disku Saturna. Fantastično!

Turbulencije zraka su jako izražene na takvim povećanjima i mislim da u prosjeku ima više loših trenutaka nego dobrih, ali čovjek naravno pamti samo ove oštre, tako da se isplati čekati trenutke kada se atmosfera smiri.

Povećanje na 500x dosta degradira sliku, ne može se više govoriti o savršeno oštroj slici, ali je sasvim zadovoljavajuća. Isti detalji su vidljivi, samo u malo lošijoj kvaliteti. Bilo je i pokušavanja na Japetiću nabijanja 2 barlowa do 1000x povećanja, i jedino se mogla identificirati Cassini pukotina, sve ostalo je bilo previše mutno. Fokusiranje na 500x postaje već dosta klimavo, tako da mislim da bi mi fokus motor tu dobro poslužio kao sljedeća dodatna oprema.

Deepsky

Teleskop me, mogu reći, više nego ugodno iznenadio na deepsky objektima. Promatranje je bilo sa Japetića, seeing je bio dosta dobar i mislio sam da će mi zbog većih povećanja i manje svjetla skupovi i maglice biti lošije, ali nije.

Prvo, slika je puno kontrastnija. Nebo je stvarno crno, a zvijezde su više kao točkice, za razliku od reflektora. Na većim povećanjima su malo veće točkice, ali su okrugle, nema “dlakavih” zvijezda i zato mi se čini da je slika dosta bolja.

Globularci su bolje razlučeni, naravno do centra, i cjelokupna slika izgleda bolje, zato jer je tamnija pozadina i objekt bolje dolazi do izražaja, a pogotovo sa gledanjem sa strane. Otvoreni skupovi, oni manji, su jako lijepo razlučeni i čini mi se su i boje zvijezda nekako izraženije.

Duple zvijezde, npr.epsilon Lira na 200x povećanja su razdvojene bez problema. Odvojene točkice sa crnom prazninom između, bez ikakvog naprezanja oka. Maglice sa UHC filterom, fenomenalne. M27 mi izgleda na 80x najbolje što sam vidio u ijednom teleskopu. Totalno oštro, okruglog oblika, sa svjetlijim i tamnijim dijelovima.

Od galaksija sam pogledao M51, koja se vidjela OK, kao i uvijek, makar nije bila na najboljoj poziciji. Andromeda stane sa svoje 2/3 u vidno polje na najmanjem povećanju. Sa jedne strane diska galaksije se vidjela razlika u tamnijem i svjetlijem dijelu, slično kao što se vidi na fotografijama, samo naravno, ne tako izraženo.

Sa obzirom da nisam imao puno vremena, nisam još pogledao puno objekata, tako da nemogu opisati kako koji izgleda, ali sam siguran da mi je ovo definitivni teleskop za duuugo vrijeme i vjerujem da uskoro neću imati potrebe za nećim većim ili boljim. Također bih htio navesti i mogućnost za astrofotografiju, bilo piggyback ili kroz teleskop, jer sa mogućnošću korekcije motorima mogu se snimiti vrlo oštre fotografije.

Snimanje planeta i mjeseca web kamerom fantastično, i zbog velike žarišne duljine dovoljno je ustekati samo barlow da bi se uhvatili vrlo mali detalji. Za deepsky ću morati pričekati focal reducer, ali mislim da će sa dobro usmjerenim teleskopom na Sjevenjaču, ili uz pomoc offaxis guidera, biti moguće napraviti dosta dobre deepsky fotke, čak i iz grada.

Plus: kontrastna slika, stabilnost, prenosivost, izrada teleskopa, superioran na Mjesecu i planetima, nema česte kolimacije, veliki izbor foto i ostalog pribora

Minus: ograničenost na veća povećanja, potreban čest balans tube, duže vrijeme postizanja vanjske temperature zbog zatvorene tube

(2003.)

Celestron EdgeHD SCT teleskopi

Iz Celestrona su prije nekog vremena najavili, a sada je napokon počela isporuka Edge HD teleskopa. To su zapravo schimdt-cassegrain teleskopi koji umjesto sekundarnog zrcala imaju korektor koji eliminira komu i omogućava oštre zvijezde sve do ruba vidnog polja full frame DSLR fotoaparata. Primjere možete vidjeti na Celestronovim stranicama. Zbog činjenice da je cijela površina CCD čipa u fokusu, Edge HD optika omogućava mnogo veću rezoluciju i snimanje zvijezda slabijih magnituda nego obični SCT teleskopi.

Osim poboljšane optike Edge HD teleskopi imaju još poboljšanja u odnosu na klasični SCT – tu su otvori za  venitlaciju pomoću kojih se brže postiže temperaturna stabilnost, vijak za izoštravanje sa kugličnim ležajevima i novi nosači zrcala koji smanjuju pomak zrcala (notorni “mirror shift”) na minimum.

Edge HD teleskopi su odlična vijest za sve astrofotografe budući da schmidt-cassegrain dizajn omogućava lakši transport teleskopa velikog promjera i bolju stabilnost na montaži u usporedbi sa klasičnim newton reflektorom. Upotrebom reduktora fokusa moguće je postići f/6.3 što omogućava kraće ekspozicije nego korištenje f/10 primarnog fokusa. Nažalost poboljšanja u odnosu na klasični SCT dlaze uz znatno veću cijenu – 8″ tubus Edge HD teleskopa u USA košta 1,299.00 USD, dok je standardni 8″ Celestron SCT 790 USD što je povećanje cijene od dobrih 60%. Ipak, astrofotografi će cijeniti navedena poboljšanja i mogućnost snimanja fotografija visoke razlučivosti za još uvijek manju cijenu od 4″ APO refraktora. Ostaje za provjeriti kako to izgleda u praksi i koliko su korisni postojeći reduktori fokusa na f/6.3 o čemu iz Celestrona još nisu progovorili.