Brušenje primarnog zrcala

Ovaj fotografski dnevnik brušenja zrcala ukratko prikazuje cijeli proces, a preuzet je sa forum.hr (autor: The Chemist). Kako tekst ne bi ostao zakopan i zaboravljen u mnogim raspravama na forumu, odličio sam mu dati malo ljepši “dom”. Na žalost, autor teksta više nije aktivan na forumu i nije mi odgovorio na poslanu poruku. U dogovoru sa moderatorima foruma ipak prenosim tekst u cijelosti, a ako kemičar slučajno naleti ovdje neka se javi da ga mogu potpisati punim imenom ili po potrebi maknuti članak.

Aluminizaciju zrcala moguće je napraviti u Ghetaldusu.

Eto nekoliko fotki grubog i finog brušenja primarnog zrcala.
Za grubo brušenje korisitio sam karborund 120# (isto kao i za rezanje diskova), a za fino brušenje karborund 240#, 320#, 500#, 800# i korund 1000#. Najveća greška koja se može napraviti je da staklo ispadne iz ruke kod pranja ili sl. Mokro staklo je jako sklisko, a mokro staklo prekriveno bljuzgom od brušenja, jako, jako sklisko! Staklo se brusi mokro, na pomoćnom staklenom disku. Veliki problem su ogrebotine, treba biti jako pedantan s brusnim prahovima i čistoćom radnog mjesta.

Brušenje
Udubinu na centru zrcala mjerio sam improviziranom mjerkom izrađenom od komada ravnog drva i vijka (jedan puni okret = 1mm) na kojem je improvizirana skala. (vidi se u pozadini, ravnalo sam stavio na disk da se lakše uoči udubina)

02-grubo2
Rubove sam nakon 120# i 220# izbrusio brusnim kamenom za brušenje noževa pod kutom od 45°.

03-rub
Grubo izbrušen disk.

04-grubo1
Gotovo završeno fino brušenje; crne točke su oznake ostataka brušenja prethodnom frakcijom – koje još treba izbrusiti. Ako se gleda pod kutom prema svjetlu, može se već uočiti refleksija.

05-fino2
Radio sam standardnim postupkom opisanim na gotovo svakoj ATM stranici.

Nakon brušenja slijedi poliranje. Brušenje sam završio za jedan vikend, dok se poliranje i parabolizacija malo odužila… Matricu sam izradio iz Gugolz#73 smole koja je poprilično tvrda, ali obzirom na ljetne vručine funkcionirala je savršeno.

06-matrica1
Polirao sam s cerij oksidom, u zatvorenom prostoru. Prije svake runde poliranja stavio sam zrcalo na matricu radi hladnog prešanja. Obzirom da sam radio svaki dan po malo, zrcalo sam preko noći također ostavljao na matrici.

07-gugolz
Unatoč vrlo tvrdoj smoli morao sam u toku poliranja i korekcija nekih 4-5 puta otvarati kanale na matrici.

08-matrica2
Potpuno ispolirano zrcalo spremno za korekcije.

09-ispolirano1
Sekundarno zrcalo pokušao sam sam napraviti iz komada prozorskog stakla, al bezuspješno. Na kraju sam kupio gotovo sekundarno. Primarno zrcalo dotjerao sam do greške od samo 1/13 Lambda, tako da je bilo šteta ne imati sekundarno koje tu sliku može pravilno prenijeti u okular.

Aluminizacija zrcala u Ghetaldusu

Važna je novost da se odnedavno u Hrvatskoj može aluminizirati zrcalo (ogledalo) teleskopa reflektora. Tvrtka Ghetaldus d.o.o. vrši uslugu nanošenja tankog refleksivnog sloja aluminija na udubljeno primarno zrcalo teleskopa promjera do 300mm. U Ghetaldusovoj vakuum komori se na stakleni disk (izbrušen u sferni ili parabolični oblik) prvo nanosi sloj aluminija, a zatim zaštitini sloj silicijevog dioksida koji spriječava oksidaciju aluminija.

Cijena aluminizacije je 1,10 (1,30 od 2012.g.) kuna / mm promjera zrcala + PDV. Stoga za aluminizaciju velikog zrcala promjera 300mm treba platiti približno 350 390 kuna, a zaštitni sloj uračunat je u cijenu. Refleksivnost sloja aluminija je 91%.

Ovu obavijest objavio je Stipe Vladova 1. listopada 2009. na internetskom forumu “hr.sci.astronomija” i znalci su odmah uvidjeli njenu važnost, jer se do sada aluminizaciju zrcala moralo obavljati u inozemstvu (Italija, Njemačka, Mađarska…).

U mojem astronomskom inventaru više od 20 godina čuvao sam dva parabolična zrcala za teleskop Newton reflektor promjera 120mm koja sam kupio od sarajevskog Centra astronoma amatera. Zrcala su vjerovatno izrađena u Sarajevu u tvornici optike Zrak. Jedno od ovih zrcala greškom je aluminizirano na ravnoj – nebrušenoj strani i stoga bilo neuporabivo za izradu teleskopa. Ovo staklo paraboličnog profila poklonio sam školi u kojoj radim (OŠ Vladimitra Nazora, Virovitica) pod uvjetom da škola plati trošak aluminizacije i da ovo zrcalo posluži učenicima za samogradnju Newtonovog teleskopa s Dobsonovom montažom.

Gospodin Darko Seleši (g. Seleši više ne radi u Ghetaldusu, zamijenio ga je Željko Samec) iz tvrtke Ghetaldus pokazao je primjernu poslovnost otvaranjem mogućnosti aluminizacije zrcala u rokovima tijekom prosinca 2009., odnosno tijekom siječnja 2010. Staklo je, obloženo s više slojeva valovite ljepenke i vate, poštom žurno poslano na aluminizaciju u prosinačkom terminu i nakon tjedan dana vraćeno. Aluminizacija je uspješno obavljena i “stari komad stakla” po prvi put fokusirao je Sunčeve zrake u snijegom okovanom školskom dvorištu u vremenu zimskog solsticija. Mladi astronomi s nastrpljenjem očekuju samogradnju Newtonovog teleskopa za vrijeme zimskih školskih praznika. Aluminizacija ovog zrcala promjera 120mm koštala je 162 kune, odnosno sveukupno 220 kuna, kad se pribroji trošak slanja preporučene pošiljke.

Među astronomima amaterima u Hrvatskoj ima i samograditelja koji svoje teleskope sklapaju od tvornički izrađenih optičkih i mehaničkih dijelova. No, među njima ima i manji broj tzv. “gurača stakla” koji kreativno uživaju u brušenju sfernih ili paraboličnih zrcala vlastitim rukama. Prije 40-tak godina prvi su postupak brušenja zrcala u beogradskom časopisu Kosmoplov popularizirali ing. Mladen Hudec i njegov sin Goran Hudec, danas doktor znanosti i sveučilišni profesor.

Prije dvadesetak godina brušenje zrcala za teleskope učilo se na ljetnim školama astronomije u istarskome Višnjanu pod vodstvom dr.sc. Željka Andreića i prof. Korada Korlevića. Odnedavno se u Korenici održavaju ljetne škole brušenja zrcala za teleskope na kojima svoja bogata iskustva mlađim naraštajima nadahnuto prenose vodeći hrvatski samograditelji teleskopa dr.sc. Željko Andreić, Berislav Bračun i Stipe Vladova.

Proteklih nekoliko godina mnoga su izbrušena i ispolirana teleskopska stakla ostala neupotrebljiva jer ih nije bilo moguće aluminizirati u Hrvatskoj. Sada je tome došao kraj! Ekonomska kriza i kreativno-istraživačka nagnuća uskoro mogu rezultirati brojnijim projektima izrade zrcala i amaterske samogradnje teleskopa u Hrvatskoj.

Možda će nam u budućnosti Ghetaldus omogućiti izbor da, umjesto aluminizacije, po nešto višoj cijeni zrcala naših teleskopa posrebrimo radi veće refleksivnosti (95 do 97%). Ako se riješi problem učinkovitog skidanja starog, dotrajalog sloja aluminija sa teleskopskih zrcala radi nanošenja novog sloja visoke refleksivnosti, mnogi će vlasnici starih tvornički izrađenih zrcalnih teleskopa poželjeti da Ghetaldusovi stručnjaci njihovim „ljubimcima podare novu mladost“, tj. produže vijek uporabe!

Potrebne informacije:

  • Ghetaldus d.o.o. Rudarska draga 17., 10430 Samobor
  • Osoba za kontakt: Darko Seleši Željko Samec
  • Tel. +385 1 55 95 214, Fax. +385 1 55 95 292, Mob. +385 91 48 47 718
  • e-mail: zeljko.samec@ghetaldus.hr