Tekst preuzet sa foruma Zvjezdarnice. Puno hvala Davoru na trudu!

Opće napomene

Obzirom kako se radilo o dalekozorima  različitih veličina otvora objektiva i povećanja nije bilo moguće raditi analizu „snage“  u smislu razlučivosti detalja ili svjetlosne moći. Naravno, tamo gdje su dalekozori imali isto povećanje pokušali smo usporediti neke elemente, kao na primjer moć razdvajanja dvojnih zvijezda.   Iz tog razloga više smo se orjentirali na ideju utvrđivanja skupa nekih općih vrijednosti kvalitete koje bi potencijalnim nabavljačima dalekozora pomogle u njihovom izboru.

Ispit moći razlučivanja dvojnih zvijezdi proveli smo na lijepoj dvojnoj zvijezdi beta Labuda, Albireo, čiji bi se pratilac prema literaturi trebao vidjeti već u dalekozorima 10x povećanja. Promatranjem iz ruke razdvajanje je nemoguće zapaziti, ali sa stativa svi su dalekozori te kategorije pokazali Albireo i njegov pratilac što je zaista bilo  ugodno  iznenađenje.  Obzirom kako je razlučivanje bilo na samoj granici ovaj test je dobar pokazatelj kvalitete pojedinačnog primjerka dalekozora kojeg želite kupiti.

Općenito možemo zaključiti kako gledanje kroz dalekozor na stalku umjesto iz ruke ima presudni utjecaj na kvalitetu promatranja što je i ovo ispitivanje potvrdilo.  Opće raširena tvrdnja kako je 10×50 dalekozor najbolji izbor  „imati uz sebe“  u svakoj prilici za astronomska promatranja pokazala se kao mit.  Povećanje od 10x korišteno iz ruke  daje nemirnu sliku zvijezda u usporedbi s 8x  tako da je prednost razlučivosti dvojnih zvijezdi  s većim povećanjem gotovo potpuno poništeno trešnjom. A o tome koliko 8x daje daleko mirniju i ugodniju sliku ne treba ni govoriti. Naravno ako koristite stativ situacija se okreće u korist 10x povećanja.

Drugi problem koji se javlja kod dalekozora s premalim povećanjem u odnosu na otvor objektiva, na primjer 8×56 ili 10×60, kod kojih je često presvjetlo pozadinsko nebo u uvjetima svjetlosnog zagađenja, koje smanjuje kontrast slike. Ta svjetlina je možda poželjna lovcima pri korištenju dalekozora u sumrak, ali ne i asronomima.  Od dalekozora se očekuje što veća svjetlosna dinamika između tamnog pozadinskog neba i svjetlih objekata. Prilikom testiranja dalekozora taj efekt presvjetlog pozadinskog neba nismo vidjeli zato jer je nebo na motrilištu bilo dovoljno tamno tako da su se ovi dalekozori pokazali dobrim u ovakvim uvjetima.

Među primjercima bila su dva dvogleda s roof prizmama Lacerta 8×56 i BTC 10×42 što je bila dobra prilika za usporedbu poro i roof prizma za astronomska promatranja.  Stvari stoje ovako. Na testnim primjercima nije se mogla zapaziti  veća kvaliteta slike zbog korištenja jednog ili drugog tipa prizmi.  Vjerojatno bi taka bilo da je bio i veći izbor dalekozora. Možda bi se moglo ocjeniti kako su dalekozori s roof prizmama elegantniji, suvremenije dizajnirani.  S ergonomskim pokazateljima priča je drugačija. Dalekozori s roof prizmama imaju manji razmak među cijevima tako da je njihovo učvršćenje na stativ s fotografskim vijkom malo zahtjevnije i u mraku je poprilično pipljiv posao.  Osim što se vijak ne može obuhvatiti čvrsto s dva prsta, treba biti oprezan kako u mraku ne bi s vijkom adaptera pogodili objektiv umjesto navoja za stativ. Također je zanimljivo je da jedan od ispitivača nije mogao Lancertu 8×56  s roof prizmama preklopiti na potreban razmak očiju jer nije bilo dovoljno prostora za njegov nos.  To  je vrlo važan faktor,  osobe posebno obdareni ovim ukrasom lica ne mogu poklopiti vidna polja oba oka i dalekozor im je praktično neupotrebljiv.  Tako su dalekozori s roof prizmama dobili lošiju ocjenu ergonomije, ležanja u ruci, nego oni s poro prizmama.

dalekozori

Uvjeti testiranja

Testiranju je pristupilo nažalost samo četiri ispitivača pri čemu svi nisu ocijenili sve dalekozore. Razlog je bio zauzetošću drugim aktivnostima na PGSP-u, tako da su samo usputno navraćali, što je otežavalo prezentaciju svih instrumenata. Također to nije omogućavalo dugotrajnije i pomnije ispitivanje pojedinog dalekozora ili pažljiviju komparaciju. Bez obzira na navedeno prilikom testiranja ispitivači su uložili veliki trud i volju kako bi što objektivnije dali svoj sud o pojedinom dvogledu na čemu im treba čestitati.
Nebo je bilo izuzetno kvalitetno, bez oblaka i izmaglice, tamno i s vrlo malim seeingom. Bilo je  dosta kondenzirane vlage, ali ne i na optici dalekozora.

Način ocjenjivanja

Obzirom na premali broj ocjenitelja završna ocjena nije mogla biti objektivna slika vrijednosti pojedinog instrumenta. Zato sam odlučio više se osloniti na pojedine opservacije ispitivača, koji su valja napomenuti iskusni poznavaoci astronomske optike, te povezivanjem komentara i ocjena oformiti neku opću orjentacijsku sliku o nekom instrumentu, radije  nego napraviti bodovnu rang listu koja nikako ne bi bila istinski pokazatelj.

Način testiranja

Testiranje smo proveli na način da smo utvrdili osnovne pokazatelje koje smo ocjenjivali. Dalekozore smo označili brojevima, po tri ih posložili na stative, a ispitivačima dodjelili obrasce  za ocjenu pokazatelja. Na poleđini obrasca mogli su slobodno pisati komentare.

Usporedni pokazatelji bili su sljedeći:

  • Mehaničke karakteristike: Kakva  je kvaliteta izrade, mekoća podešavanja fokusa, stabilnost fokusa, te  koliko ugodno dalekozor leži u ruci obzirom na težinu i ergonomski izgled.
  • Kvaliteta zvijezda: Veličina koja nam pokazuje u kojoj mjeri su zvijezde prilikom najboljeg mogućeg izoštravanja sitne točkice, a ne iskrice s raspršenim svjetlosnim krakovima.
  • Kontrast: Pokazatelj sposobsobnosti dalekozora  da iz pozadine izvuće blijede objekte, kao i mjera ugodnog doživljaja promatranja nebeskih objekata naspram tamne nebeske pozadine.
  • Kvaliteta vidnog polja: Od dalekozora se očekuje linearitet vidnog polja, koji osigurava što izjednačeniju oštrinu zvijezda  u središtu i na rubu vidnog polja, kao i izbjegavanje  izduživanja zvijezda prema rubu polja.
  • Efekt tuneliranja:  Ovaj pokazatelj nam govori u kojoj mjeri sliku u dalekozoru doživljavamo kao pogled iz tunela i time degradiramo opći dojam kvalitete gledanja.

Rezultati testa

DELTA 8×56 i 7×50

Dva Delta dvogleda koja smo imali na raspolaganju svojim vanjskim izgledom više bi oduševili strastvene lovce nego astronome. Vrlo su robusni, presvučeni grubom zelenom gumom. Kotač za podešavanje fokusa je vrlo tvrd. Definitivno  dizajnirani za izvanredne uvjete  puno su otporniji na mehaničke šokove, vlagu i ostale zahtijevnije situacije korištenja u  prirodi. Ipak su svojom ergonomijom zadovoljili naše ispitivače, tako da je Delta 8×56 dobio vrlo visoke ocjene iz ležanja u ruci i kvalitete mehanike dok je 7×50 iz nekog razloga kod jednog ispitivača polučio nešto lošije ocjene iz mehanike. Ostali ispitivači su mehaniku ovog dalekozora  visoko ocjenili kao vrlo dobru.
Za pretpostaviti je ukoliko držite ove dalekozore stalno u autu, te ih često transporirate i izlažete vibracijama da će biti otporniji na raskolimiranje od drugih dalekozora. S druge strane  pitanje je u kojoj mjeri astronomi izlažu svoju optiku ekstremnim uvjetima. Gotovo nikada.

Prisutnost efekta tuneliranja je slabije do osrednje ocjenjen kod ovih dalekozora.

Svi promatrači su bili zadovolnji s kvalitetom slike zvijezda što su ocijenili s vrlo dobrom ocjenom. Samo je jedan je ispitanik dalekozoru 7×50 dao solidnu dobru ocjenu.

Zahvaljujući nešto manjem povećanju ovih dalekozora slika  je nevjerojatno mirna,  pravi užitak za promatranje.  Linearnost vidnog polja također je dobila dobru ocjenu. Prema gruboj procjeni jednog ispitivača oštrina polja kod 7×50 pada na 10% rubne površine.

Kao što je već prije napomenuto, relativno malo povećanje obzirom na otvor objektiva nije bitno utjecalo na pozadinsko zatamnjenje tako da su oba dalekozora dobili solidnu ocjenu kontrasta, u prosjeku s ostalim dalekozorima.

Ovi dalekozori nemaju opciju za montažu na stativ s fotografskim vijkom prvenstveno zato jer nisu ciljano rađeni za astronomiju, a i povećanje im nije toliko da je stativ nužan. To jest stanoviti nedostatak, te  ako ih želite koristiti sa stativa morat ćete pribjeći riješenju „uradi sam“.

Općenito ne možemo govoriti o nekom posebnom ushićenju naših ispitivača, ali možemo zaključiti kako su ih Delta dalekozori ugodno iznenadili.

LACERTA 8×56 (roof), 10×50 i 8×45

Iz ovog terceta treba izdvojiti 8×45 koji je imao lošu sreću da prije promatranja bude proglašen potencijalnim favoritom.  Naime iz nekih korisničkih iskustava ovaj dalekozor bi sa svojim manjim povećanjem, manjom težinom i povoljnom cijenom morao biti bolja zamjena dosadašnji stereotipima 10×50. Zbog toga se s posebno pažnjom pristupilo njegovom ispitivanju i kako na žalost nije ispunio prejudicirana  očekivanja  razočaranje je bilo veće. Glavna zamjerka je slabiji linearitet polja koji po procjeni ispitanika uzrokuje  defukusaciju zvijezda već na 50% od ruba  polja. Taj podatak ne znači kako je dalekozor loš za dnevnu uporabu,   ali za zahtjevnije  astronomske potrebe nije zadovoljavajući.  Ostale Lacerte su za linearitet polja dobile solidnu ocjenu dobar.

Zanimljivo je kako 8×56 roof  nijednom ispitivaču nije ugodno sjeo u ruku, te su mu zato ergonomiju loše ocjenili. Ostali dvogledi iz terceta su dobili vrlo dobru ocjenu. Kvaliteta mehanike je uglavnom sve standardno zadovoljila što su ocjenili ocjenom između dobar i i vrlo dobar, a jedan od ispitivača je mehaniku dalekozora  8×56 roof  ocjenio čak s odličnim. Komentirano je kako se na 10×50 dobro podešava optika.
Kvaliteta zvijezda je uglavnom jako dobro ocjenjena s vrlo dobrom ocjenom, s jednom slabijom ocjenom za 8×45. Moguće je kako je ovoj ocjeni kumovao već spomenuti nelinearitet koji je razmućivao zvijezde po rubovima polja.

Efekt tuneliranja je kod 8×56 dosta slabo ocjenjen, što znači da je prisutan. Ostale Lacerte su dobile vrlo visoke ocjene tih pokazatelja kvalitete slike.

Kontrast kod svih Lacerta šaroliko je ocjenjen od tri do pet s prosječnom vrlo dobrom ocjenom. Možemo zaključiti kako kako je ovaj pokazatelj  zadovoljavajuće kvalitete.

Vidljivost blijedih objekata je bila različito doživljena pa je tako i ocjenjena. Iz ocjena jedino možemo zaključiti kako su sva tri dalekozora otprilike u istom rangu kvalitete. Za 10×50 stoji napomena o dobrom zapažanju deep sky objekata.

Ova testiranja Lacerta nisu donijela neko posebno iznaneđenje. Može se zaključiti kako Lacerta i dalje ostaje u nekoj standardnoj srednjoj klasi koja se isplati uzeti za astronomska promatranja ukoliko nemate neke izvanserijske kriterije. Uzeti roof ili ne pitanje je isključivo individualnog pristupa.

BTC 10×42

Ovaj fizički relativno mali roof dalekozor bio je ugodno iznenađenje obzirom na linearnost polja. Dva ispitivača su smatrala kako mu je linearnost dobar, dok su druga dvojica smatrala da je odličan u usporedbi s ostalim ispitivanim dalekozorima te noći. Pismeni komentari hvale oštrinu od ruba do ruba polja.

Oštrina zvijezda je također vrlo visoko ocjenjena uz ogradu jednog promatrača koji je dodijelio kvaliteti zvijezda slabu ocjenu. Kontrast je po sudu većine ispitivača vrlo dobar, kao i vidljivost blijedih objekata, uz ogradu jednog promatrača koji ne dijeli to mišljenje.

Prisutnost efekta tunela gotovo nije zamjećen.

Ergonomski je dalekozor ocjenjen dobrim. Mehanika  vrlo dobrom. Komentar je bio kako je teško složiti dioptriju. Situacija s fokusom je slijedeća, kotač za podešavanje fokusa je izuzetno mekan, a hod centa oštrine fokusa vrlo kratak. Laganim dodirom kotača trenutno se defokusira zvijezda i ponovnim kratkim dodirom brzo vraća u fokus. Praktično to znači kako će se prilikom odlaganja i uzimanja dvogleda u ruku najvjerojatnije trebati podesiti fokus.  Je li to iritantno? Obzirom na brzo fokusiranje meni nije bilo. Stvar je osobnog ukusa.

Zamjerke vezane za pričvršćenje roof teleskopa na stativ koje su već navedene stoje i ovdje.

Zaključno gledajući ovaj mali dalekozor je razveselio promatrače. Ostavio je dobar opći dojam i smatraju, najviše zbog lineariteta polja, kako je ovo vrijedan dalekozor za astronomska promatranja.

TS 10×60

Dalekozor TS 10×60 dobio je solidnu ocjenu dobar- vrlo dobar za ergonomiju što je zadovoljavajuće obzirom da se radi o većim i težim objektivima. Ocjena mehanike je dobra. Kvaliteta zvijezda je ocjenjena sa solidno dobrom ocjenom kao i linearnost vidnog polja.

Efekt tuneliranja je slabije ocjenjen

Kontrastnost za ovaj tip dalekozora je bila iznenađujuće dobra zahvaljujući  uvjetima PG-a, tako da je vrlo dobro ocjenjena.  Također je istu ocjenu dobio za i vidljivost blijedih objekata.

Ovaj dalekozor spada u standardnu srednju kvalitetu. U odnosu na cijenu vrlo je povoljan instument.

Bresser 10×50

Dalekozor iz Lidla koji ne spada u kategorije ostalih ispitivanih dalekozora, ali je iskustveno dokazano kako je itekako upotebljiv u astronomske svrhe, a po cijeni možda najprihvatljiviji instrument za vrlo mlade astronome početnike kojima ne bi bilo poželjno u ruke davati neku vrijedniju optiku. Zato smo ga uvrstili u ova testiranja. Na žalost dalekozor su ispitivali samo dva promatrača od kojeg je jedan vlasnik, tako da je zbog njegove nekritičke subjektivnosti (prestrogog ocjenjivanja) došlo do disproporcije ocjena. Tako vlasnik smatra kako su zvijezde očajne, kao i linearitet polja te mu nije dao prolaznu ocjenu u tim kategorijama, ali drugi promatrač koji nije znao da se radi o Bresseru ne slaže se s tom ocjenom i smatra da su zvijezde čak vrlo dobre, a linearnost polja dobra. Slična je situacija i s mehanikom.

Oba ispitivača su suglasna kako dalekozor ima dobar kontrast, te da je dobro zapažanje blijedih objekata.

Kao opći zaključak možemo ponoviti početak napisa o Bresseru. Kupite klincu ovaj dalekozor i nećete pogriješiti. I vama može idealno poslužiti ako ga uvrstite u redovnu opremu vašeg vozila.

Rus 8×30

Ovaj mali maleni ruski dalekozor 8×30 spada u arhivske primjerke. Zbog malog objektiva i slabije svjetlosne moći sigurno ne spada u astronomske instrumente, ali smo ga kurioziteta radi uvrstili u testnu grupu. Obzirom kako je mali i lagan ergonomski je visoko ocjenjen. Također i mehanika.

Po pitanju efekta tunela mišljenja su podjeljena. Jedni efekt zamjećuju, drugi ne, pa su takve i ocjene.

Zvjezde su viđene kao točkice što mu je donijelo vrlo dobru ocjenu tog pokazatelja.

Pozadinsko zatamnjenje je izvanredno, zvijezde se oslikavaju na tamnoj pozadini, tako da je i ovdje prosječna ocjena vrlo dobar.

Linearnost polja je jednoznačno označena dobrom, gdje je jedan ispitivač procijenio kako linearitet polja gubi na 30% od ruba.

I naravno na kraju, vidljivost blijedih objekata u usporedbi s testnom konkurencijom se ne može očekivati u dalekozoru promjera objektiva 30mm.

Dalekozor nema mogućnost pričvršćenja na stativ što je obzirom na težinu i povećanje sasvim nebitno.

Ovaj dalekozor se ne može kupiti u prodavaonicama jer se više ne proizvodi. Prodaje se po oglasima, ali ga nemojte kupiti za traženje astronomskih objekata, preslab je zato. Ali ako ga posjedujete, nemojte ga prodavati, povremeni pogled kroz njega u noćno nebo prava je estetska poslastica.

Pentax 10×50 PCF

Na žalost Pentaxa je ocjenio samo jedan promatrač tako da ne možemo nikako dati sud o stvarnoj vrijednosti tog instrumenta.  Ako vas baš zanima, tom promatraču se subjektivno svidio dalekozor pa ga je i dobro ocjenio po svim stavkama, osim po pitanju prisutnosti tunel efekta, za što je dao srednju ocjenu.

Vixen 10×50

Idući dan imali smo priliku  pogledati kroz Vixen 10×50 sa ipresivnim vidnim poljem od čak 8,5 stupnjeva. Gledanje kroz njega po danu je izuzetno iskustvo,  dobiva se  dojam kao da ste u IMAX kinu. Na žalost iduće noći nismo mogli testirati sa stativa tako da nemamo ocjenu degradacije lineariteta polja koja je kod ovako velikih  polja potencijalno glavna prijetnja kvaliteti slike.

Zaključak

Ova testiranja su pokazala kako su svi  testni dalekozori solidne kvalitete za prosječnu astronomsku uporabu, niti jedan ne spadao u kategoriju „zaobiđite u širokom luku“, te ako bi ste odlučivali o prvoj kupnji istrumenta  za druženje sa zvijezdama, obzirom na kvlitetu slike,  ne biste pogriješili u izboru bilo kojeg od testiranih dvogleda.  Naravno uz rezervu za Rus 8×30 koji ipak ima premalo svjetlosne snage, iako svojom kvalitetom mehanike i optike stoji uz bok ostalih konkurenata.

Kao dodatni savjet  prilikom kupnje dalekozora uz sve postojeće upute o kupnji  koji se mogu pronaći na stranicama interneta  može se napomenuti  kako je najvažniji idividualni pristup vezan za specifičnosti  korisnika, nošenju naočala, nosu, razmaku očiju, formi glave i svim sitnim, čak i intuitivnim detaljima koji nam ostavljaju uvjerenje kako je određeni dalekozor upravo nama najbolji.