Važna je novost da se odnedavno u Hrvatskoj može aluminizirati zrcalo (ogledalo) teleskopa reflektora. Tvrtka Ghetaldus d.o.o. vrši uslugu nanošenja tankog refleksivnog sloja aluminija na udubljeno primarno zrcalo teleskopa promjera do 300mm. U Ghetaldusovoj vakuum komori se na stakleni disk (izbrušen u sferni ili parabolični oblik) prvo nanosi sloj aluminija, a zatim zaštitini sloj silicijevog dioksida koji spriječava oksidaciju aluminija.
Cijena aluminizacije je 1,10 (1,30 od 2012.g.) kuna / mm promjera zrcala + PDV. Stoga za aluminizaciju velikog zrcala promjera 300mm treba platiti približno 350 390 kuna, a zaštitni sloj uračunat je u cijenu. Refleksivnost sloja aluminija je 91%.
Ovu obavijest objavio je Stipe Vladova 1. listopada 2009. na internetskom forumu “hr.sci.astronomija” i znalci su odmah uvidjeli njenu važnost, jer se do sada aluminizaciju zrcala moralo obavljati u inozemstvu (Italija, Njemačka, Mađarska…).
U mojem astronomskom inventaru više od 20 godina čuvao sam dva parabolična zrcala za teleskop Newton reflektor promjera 120mm koja sam kupio od sarajevskog Centra astronoma amatera. Zrcala su vjerovatno izrađena u Sarajevu u tvornici optike Zrak. Jedno od ovih zrcala greškom je aluminizirano na ravnoj – nebrušenoj strani i stoga bilo neuporabivo za izradu teleskopa. Ovo staklo paraboličnog profila poklonio sam školi u kojoj radim (OŠ Vladimitra Nazora, Virovitica) pod uvjetom da škola plati trošak aluminizacije i da ovo zrcalo posluži učenicima za samogradnju Newtonovog teleskopa s Dobsonovom montažom.
Gospodin Darko Seleši (g. Seleši više ne radi u Ghetaldusu, zamijenio ga je Željko Samec) iz tvrtke Ghetaldus pokazao je primjernu poslovnost otvaranjem mogućnosti aluminizacije zrcala u rokovima tijekom prosinca 2009., odnosno tijekom siječnja 2010. Staklo je, obloženo s više slojeva valovite ljepenke i vate, poštom žurno poslano na aluminizaciju u prosinačkom terminu i nakon tjedan dana vraćeno. Aluminizacija je uspješno obavljena i “stari komad stakla” po prvi put fokusirao je Sunčeve zrake u snijegom okovanom školskom dvorištu u vremenu zimskog solsticija. Mladi astronomi s nastrpljenjem očekuju samogradnju Newtonovog teleskopa za vrijeme zimskih školskih praznika. Aluminizacija ovog zrcala promjera 120mm koštala je 162 kune, odnosno sveukupno 220 kuna, kad se pribroji trošak slanja preporučene pošiljke.
Među astronomima amaterima u Hrvatskoj ima i samograditelja koji svoje teleskope sklapaju od tvornički izrađenih optičkih i mehaničkih dijelova. No, među njima ima i manji broj tzv. “gurača stakla” koji kreativno uživaju u brušenju sfernih ili paraboličnih zrcala vlastitim rukama. Prije 40-tak godina prvi su postupak brušenja zrcala u beogradskom časopisu Kosmoplov popularizirali ing. Mladen Hudec i njegov sin Goran Hudec, danas doktor znanosti i sveučilišni profesor.
Prije dvadesetak godina brušenje zrcala za teleskope učilo se na ljetnim školama astronomije u istarskome Višnjanu pod vodstvom dr.sc. Željka Andreića i prof. Korada Korlevića. Odnedavno se u Korenici održavaju ljetne škole brušenja zrcala za teleskope na kojima svoja bogata iskustva mlađim naraštajima nadahnuto prenose vodeći hrvatski samograditelji teleskopa dr.sc. Željko Andreić, Berislav Bračun i Stipe Vladova.
Proteklih nekoliko godina mnoga su izbrušena i ispolirana teleskopska stakla ostala neupotrebljiva jer ih nije bilo moguće aluminizirati u Hrvatskoj. Sada je tome došao kraj! Ekonomska kriza i kreativno-istraživačka nagnuća uskoro mogu rezultirati brojnijim projektima izrade zrcala i amaterske samogradnje teleskopa u Hrvatskoj.
Možda će nam u budućnosti Ghetaldus omogućiti izbor da, umjesto aluminizacije, po nešto višoj cijeni zrcala naših teleskopa posrebrimo radi veće refleksivnosti (95 do 97%). Ako se riješi problem učinkovitog skidanja starog, dotrajalog sloja aluminija sa teleskopskih zrcala radi nanošenja novog sloja visoke refleksivnosti, mnogi će vlasnici starih tvornički izrađenih zrcalnih teleskopa poželjeti da Ghetaldusovi stručnjaci njihovim „ljubimcima podare novu mladost“, tj. produže vijek uporabe!
Potrebne informacije:
- Ghetaldus d.o.o. Rudarska draga 17., 10430 Samobor
- Osoba za kontakt:
Darko SelešiŽeljko Samec - Tel. +385 1 55 95 214, Fax. +385 1 55 95 292, Mob. +385 91 48 47 718
- e-mail: zeljko.samec@ghetaldus.hr
23/01/2010 at 07:33
SP je napisao korisnu informaciju a zvjezdarnica.com forumu: “Zvao sam Ghetaldus za aluminizaciju, u komoru stane nešto više od 400mm, tako da garantirano 400-stotku mogu aluminizirati. No možda postoji problem, nisu nikad aluminizirali tako veliko zrcalo, najviše što su aluminizirali je 200-totka, i to je to dobro ispalo. Pitao sam ih za ravnomjernost i kvalitetu aluminiziranog sloja, kažu da postoji mogućnost da na sredini ogledala sloj aluminizacije bude nešto deblji, jer prilikom postupka ogledalo rotira u komori, a aluminij se taloži ravnomjerno, no zbog toga što je kutna brzina centra manja nego oboda …, ma znate dalje, da ne drvim previše. Za jednu aluminizaciju se uzima oko 4 g aluminija koji isparava iz jedne komore, i to bi trebalo dati sloj debljine 1-2 valne duljine svjetlosti, ne bih htio izvoditi neke zaključke iz navedenih činjenica, mislim da ima kompetentnijih članova foruma koji će bolje analizirati gore navedene podatke nego ja. Ogledalo prije aluminizacije odmašćuju, a po potrebi i čiste ferokloridom od zaostale prethodne aluminizacije, sve je u cijeni aluminizacije, 1.1 kn po milimetru promjera + PDV.”
04/07/2010 at 13:51
Evo i Stipina iskustva sa aluminizacijom u Ghetaldusu, također sa foruma zvjezdarnice.com:
Beriju su na IRB-u lose nanijeli SiO2 na 300-tku jer je u manjim komorama problem nanosenja SiO2 zbog kvarcne vage koja ne moze ravnomjerno dozirati i nanijeti SiO2 na veliko zrcalo. Zrcalo mu je imalo toliko neravnomjerno nanesen SiO2 da je izgledalo kao da si ga prolio vodom i to po cijeloj plohi. Beri je tada morao prepolirati zrcalo i poslao ga na aluminizaciju na IRB drugi put. Drugi put su mu nanijeli SiO2 gotovo po cijeloj plohi ravnomjerno osim u sredini gdje je bio naoko vidljiv deblji sloj kao potok od SiO2 duzine oko 14-15cm i sirine oko 4-5mm koliko sam ja uspio ocijenit kad sam zrcalo vidio na MM. To je bilo kao da si za sekundar upotrijebio deblji spider tako da Beri tu 300-tku vise nije dirao. U Ghetaldusu su mi rekli da su aluminizirali zrcala od 300mm nekima od nas (ako je to netko od nas ovdje nek napise ako moze svoja iskustva, kvalitetu sloja i sliku u teleskopu nakon aluminizacije tako velikog zrcala) i rekli su da oni tih problema sa SiO2 nemaju tako da je sigurno kod njih vrsiti aluminizaciju. Uostalom vidjet cu pravu sliku svega kad se zrcala vrate sa aluminizacije. Najvece zrcalo koje sam ja nosio na IRB bilo je 250mm i nije imalo neravnomjeran SiO2. Valjda je velika razlika u tih 50mm vise sto se tice kompliciranosti nanosenja SiO2.
NAPOMENA: Kada se zrcala vrate sa aluminizacije SiO2 je jos mekan i treba zrcalo oko mjesec dana drzati dobro zapakirano u kutiji daleko od vlage. Jer kad se sloj nanosi na zrcalo to ustvari bude SiO (silicij monoksid) i nakon izvjesnog vremena pokupi iz zraka drugi atom kisika i postane silicij dioksid (SiO2) i tada je stabilniji. Ja sam isao u Cavoglave na promatranje sa tim mojim 250mm dobsonom kad je zrcalo bilo tek doslo s aluminizacije i pala je rosa na njega. Sutradan je po cijelom rubu na oko 6mm unutar ruba otpao sloj. Drugo zrcalo od 150mm koje je islo na IRB skupa sa 250mm zrcalom nisam odmah koristio i sloj je jos i dan danas savrsen.
04/07/2010 at 23:21
I još jedan mali Stipin dodatak: Ocjena aluminizacije u Ghetaldusu je odlican, nema nikakvih neravnomjernosti u nanosenju aluminija i SiO2, ni naoko vidljivih neravnomjernosti, ni u slici na teleskopu. Sloj aluminija je deblji nego na IRB-u jer se ne prozire. Vrlo je zgodan i taj detalj da po cijelom rubu ne nedostaje aluminijskog sloja, vec se vidi da je nosac koji je drzao zrcalo u komori bio trokraki. Ovo gdje po cijelom rubu nema sloja na oko 2-3mm od ruba vidio sam na nekim zrcalima sa IRB-a jer je drzac zrcala zapravo bio nesto manjeg promjera nego zrcalo.
21/02/2011 at 09:02
Piše “Jens” na newsgrupi 18.2.2011.: “Ako koga zanima mali update na ovu temu, bio sam danas u ghetaldusu (smb) i ljudi su susretljivi na najjace..uglavnom, potrudit ce se aluminizirat moje sitnice..:) Uglavnom, vise cijena nije 1.10kn vec nesto malo visa i aluminizacija je moguca samo ponedjeljkom.”