Iz Celestrona su prije nekog vremena najavili, a sada je napokon počela isporuka Edge HD teleskopa. To su zapravo schimdt-cassegrain teleskopi koji umjesto sekundarnog zrcala imaju korektor koji eliminira komu i omogućava oštre zvijezde sve do ruba vidnog polja full frame DSLR fotoaparata. Primjere možete vidjeti na Celestronovim stranicama. Zbog činjenice da je cijela površina CCD čipa u fokusu, Edge HD optika omogućava mnogo veću rezoluciju i snimanje zvijezda slabijih magnituda nego obični SCT teleskopi.

Osim poboljšane optike Edge HD teleskopi imaju još poboljšanja u odnosu na klasični SCT – tu su otvori za  venitlaciju pomoću kojih se brže postiže temperaturna stabilnost, vijak za izoštravanje sa kugličnim ležajevima i novi nosači zrcala koji smanjuju pomak zrcala (notorni “mirror shift”) na minimum.

Edge HD teleskopi su odlična vijest za sve astrofotografe budući da schmidt-cassegrain dizajn omogućava lakši transport teleskopa velikog promjera i bolju stabilnost na montaži u usporedbi sa klasičnim newton reflektorom. Upotrebom reduktora fokusa moguće je postići f/6.3 što omogućava kraće ekspozicije nego korištenje f/10 primarnog fokusa. Nažalost poboljšanja u odnosu na klasični SCT dlaze uz znatno veću cijenu – 8″ tubus Edge HD teleskopa u USA košta 1,299.00 USD, dok je standardni 8″ Celestron SCT 790 USD što je povećanje cijene od dobrih 60%. Ipak, astrofotografi će cijeniti navedena poboljšanja i mogućnost snimanja fotografija visoke razlučivosti za još uvijek manju cijenu od 4″ APO refraktora. Ostaje za provjeriti kako to izgleda u praksi i koliko su korisni postojeći reduktori fokusa na f/6.3 o čemu iz Celestrona još nisu progovorili.

Meade ETX-LS je novo “čudo” najavljeno za siječanj 2009. O njemu se ništa službeno ne zna, ali neke informacije su ipak procurile (po mom mišljenju, zgodan marketinški trik kako bi se stvorio “hype” o novom teleskopu) i pojavile se na stranicama OPT-a.

ETX-LS će vjerojatno biti ACF konstrukcije (Advanced Coma-Free, modifikacija SCT dizajna) promjera 6″ i cijene od otprilike 1300 USD. Teleskop je GO-TO, ali ima nekih zanimljivih tehnoloških inovacija – integrirani modul koji uključuje GPS i LNT – Level North Technology. Uz pomoć ovog modula, teleskop se automatski kalibrira uz pomoć referentnih zvijezda i usmjerava na sjever.

Teleskop ima ugrađenu CCD kameru za snimanje objekata. Snimke se mogu pohraniti na SD karticu za kasniju obradu. Nije definirano o kojem se CCD čipu radi, no za cijenu za koju će se teleskop prodavati sigurno nije uključena neka moćna hlađena kamera visoke rezolucije.

ETX-LS ima također ugrađenu bazu podataka sa informacijama o mnogim objektima koje će vam teleskop “pročitati” na glas preko ugrađenog zvučnika!  Zbog svega toga, teleskop je očito orjentiran prema korisnicima koji se tek povremeno bave astronomijom i žele izbjeći zavrzlame oko namještnja teleskopa i komplikacija sa astrofotografijom.

Postoji mnogo vrsta teleskopa, ali mi se čini da je najpopularniji i najstandardniji od svih upravo 8″ schmidt-cassegrain. Ovdje ću se osvrnuti općenito na taj tip teleskopa budući da su optičke razlike raznih proizvođača minimalne, a ostalo se svodi na kozmetiku, montažu i kompjuterizaciju.

Iako se u FAQ-u o teleskopima mogu pročitati mnoge mane schmidt-cassegraina, to su zapravo odlični teleskopi. 8″ (20cm) schmidt-cassegrain je zapravo najbliži “univerzalnom teleskopu”. Evo zašto:

• promjer od 8″ omogućava pogled na tamne galaksije i maglice
• odlični detalji na planetima (uz dobru kolimaciju i mirnu atmosferu)
• kratak tubus znači dobru prenosivost i balans na montaži
• mogućnost stavljanja reduktora/korektora za deep sky astrofotografiju
• velika žarišna duljina omogućava lako i kvalitetno snimanje planeta
• veliki izbor montaža – od ekvatorijalne do kompjuteriziranih GPS viličastih (fork) montaža
• pristupačna cijena

Univerzalan dizajn znači i da ima mnogih nedostataka. Ipak, oni nisu tako strašni i lako se može živjeti s njima:

• osjetljivost na greške u kolimaciji
• zatvorena optička cijev – dulje vremena potrebano da se postigne temperaturna stabilnost
• manja propusnost svjetla zbog puno optičkih površina
• veliko sekundarno zrcalo koje smanjuje kontrast

Sve navedene mane mogu se lako “opravdati”. Problem s kolimacijom imaju gotovo svi teleskopi, osim refraktora. Veliki refraktori su nezgrapni, glomazni i skupi. 8″ refraktor je užasno skup, a za transport je potreban omanji kamion. Vrlo je važno da schmidt-cassegrain bude adekvatno kolimiran. U tom slučaju će dati izuzetno oštru i detaljnu sliku planeta. Pri dobrom seeingu, Jupiter se može promatrati satima. Loša kolimacija je najčešći problem kod SCT-a (Schmidt-Cassegrain Teleskop) – recenzije znaju često biti nepovoljne što se tiče kvalitete slike, a zapravo je problem u kolimaciji. Uspoređivao sam svoj 7″ mak-newt sa 8″ Celestron SCT-om. Oba su bila dobro kolimirana. Da, mak-newt je dao bolju sliku, ali razlika nije bila niti približna razlici u cijeni! Istovremeno je raskolimirani 9.25″ Celestron SCT davao naznake da slika može biti bolja, no jednostavno se nije mogo fokusirati kako treba. Dakle, SCT koji je na prvi pogled loš možda (zapravo, najvjerovatnije) samo treba dobro kolimirati. To je bilo itekako očito kada sam jednom promatrao kroz 8″ Celestron SCT sa ZG Zvjezdarnice.

Temperaturna stabilnost se može ubrzati upotrebom raznih ventilatora; no to je uglavnom bitno samo kod promatranja planeta i dvostrukih zvijezda. Dok se teleskop hladi, možete bez problema promatrati galaksije i maglice.

Uspoređujući detalje na planetima, obično se zbog manjeg kontrasta kod SCT-a slika uspoređuje sa APO refraktorima promjera 5″. To zapravo uopće nije loše ako uzmemo u obzir da samo optička cijev dotičnoga košta barem duplo više nego cijeli kompjuterizirani 8″ SCT! Zbog velikih žarišnih duljina lako je dobiti velika povećanja odnosno velike efektivne žarišne duljine za snimanje web ili firewire kamerama.

Moje iskustvo sa 8″ SCTovima je do sada bilo jako pozitivno. Zapravo, toliko su “standardni” da im ništa ne mogu zamjeriti! Još se sjećam pogleda na Veil nebulu kroz 9.25″ Celestron SCT. Nezaboravno iskustvo! Svi filamenti su se detaljno vidjeli, i to kroz nekoliko vidnih polja okulara. Za još bolji doživljaj kod promatranja planeta moguće je koristiti binoviewer kojem neće faliti svjetlosti kao kod manjih APO refraktora.

U ovo vrijeme su APO refraktori popularni za wide field promatranja i astrofotografiju, veliki dobsoni za deep sky…ljudi kao da su zaboravili na nekad egzotične, a sada “obične” schmidt-cassegrain teleskope koji mogu sve – od detalja na planetima do tamnih galaksija i astrofotografije. Osim toga, sada se rade i modificirane verzije (netočno nazvane Richtey-Chretien; zapravo se radi samo o drugačijem obliku sekundarnog zrcala, a ne o pravom RC-u) koje mogu dati još bolje rezultate u astrofotografiji, čak i na velikim čipovima DSLR aparata i full-frame CCD kamerama.