Teleskop nije stigao danas, naravno, vidio je on već dva velika PGSP-a, ali – kako sam mu nedavno očistio (oprao) primarno ogledalo, a jučer ga donio od Zlatka koji je podesio vijke u ćeliji primarnog ogledala – teleskop je sada kao nov, pa je nekako i vrijeme da ga predstavim.

Teleskop je engleski Orion, promjera primarnog ogledala 300 mm. “S” znači da se radi o kratkoj verziji od 1200 mm (postoji i L verzija, fokusa 1600 mm), a “de luxe” da je optika poboljšana.

Cijev je dužine 1115 mm, bijele boje, svega malo šira od promjera ogledala, iznutra vrlo dobro zaštićena hrapavom crnom bojom protiv odbljeska. Montaža je od drva, teška 15 kg, a koluti su veliki, promjera 30 cm pa cijev odlično leži i drži položaj u kom je god smjeru postavio. Fokuser je Crayford 2″ s 1,25″ adapterom, a kako bi se dobila fokusna dužina kod optičke (ne-fotografske) upotrebe potrebno je koristiti prsten od 40 mm.

Kod kupnje sam imao više izbora: oko toga da će teleskop biti dobson nisam imao dileme. Htio sam što veći promjer a tu su onda počeli problemi – sve su cijevi s velikim ogledalima bile preteške za moje mogućnosti. Orion (u.k.) je jedini nudio veliki otvor uz prihvatljivu težinu. To “prihvatljivo” je ljepše izgledalo na reklami nego u stvarnosti. Cijev se naime reklamirala kao samo 12,5 kg teška. Reklama je bila nešto starija – pa je cijev umjesto s 12,5 kg došla do mene sa 16 kg težine. Istina, kasnije sam čitao da je težina cijevi povećana na zahtjev kupaca jer se kod te ultra lake događalo da se cijev savijala pa se morao smišljati što učiniti: dodavati treći prsten i širu šinu, prilagođenu metalnu podlošku ili neko treće rješenje. Orion je sam to riješio i cijevi su danas težine 16 kg.

Danas se taj teleskop nudi s montažom od jakog aluminija ali ova drvena je oku ugodnija (vjerujem da je i aluminijska, s aluminijskim kolutima, podjednako stabilna).

Tražilo je 8×50 a uzeo sam varijantu s 90º pogledom jer mi tako i okular tražila i glavni okular gledaju u istom smjeru. Kod traženja objekata je to dobro jer teleskop pomičem onako kako vidim u tražilu, jedino se poslije kod gledanja objekta trebam prebaciti na obrnutu sliku – ali to je samo stvar navike.

Ispod postolja dao sam ugraditi manje kotače i tako teleskop dovezem do auta (jer bi mi ga bilo nemoguće samom nositi). Na svakom rubu postolja ugradio sam veći inbus vijak – tako da kod gledanja podignem montažu za koji milimetar da kotači ostanu u zraku pa to povećava stabilnost.

Optika je kod Oriona uk vrhunska – u ovoj de luxe varijanti je s lambdom ¹/₆ (razlika s ¼ do ¹/₆ košta nekih 400 €). Odraz svjetla je čak 97%. Praktično to npr. znači da Jupiter bez filtra teško mogu gledati. Razlučivanje je s druge strane stvarno dobro, pa u M42 na 240x povećanja uz zvijezde trapeza vidim i petu zvijezdu.Naći odgovarajući teleskope je vrlo teško i vrlo individualno: treba posložiti više faktora – želje, ciljeve, cijenu, težinu i veličinu teleskopa. Sada i za sada sam zadovoljan.

Nakon najave SBIG-ovog samostalnog autoguidera iz Oriona su izbacili as iz rukava – njihov StarShoot Solitaire je također autoguider koji radi samostalno i ne treba mu laptop – idealno za astrofotografe koji koriste DSLR ili fotografiraju na film. Orion StarShoot Solitaire ima Aptina MT9V032 CMOS čip veličine 752×480 pixela veličine 6×6 mikrona. Samostalno se kalibrira, a rezultat praćenja možete vidjeti na crvenom LCD displeju. Pokazuje se kvaliteta fokusa, lokacija zvijezde na čipu te graf praćenja zvijezde. Sa kamerom dobijete i 6mm parfokalni okular kako bi odmah mogli pronaći fokus!

Sa cijenom od 600 USD StarShoot Solitaire je svakako povoljnija i komotnija opcija umjesto korištenja kamere u kombinaciji saprijenosnim računalom, a također i žestoka konkurencija SBIG-ovoj kameri. Pitanje je koja je kamera osjetljivija i bolja prilikom praćenja na tamnijim zvijezdama. Orion StarShoot Solitaire će biti dostupan krajem travnja.

Od sada ne trebate izdvojiti velike novce za kvalitetnu astrofotografiju! Orion je na tržište izbacio 6″ (150mm) reflektor sa vrlo povoljnom cijenom kao konkurenciju popularnim 80mm ED refraktorima za astrofotografiju. takav promjer ima znatno veću moć razlučivanja od malih refraktora, a sa relativnom otvorom objektiva od f/5 znači da neće trebati raditi jako dugačke ekspozicije kako bi usnimili željeni objekt. Pitanje je samo koliko je izražena koma na rubovima vidnog polja.

U Orionu tvrde da teleskop može osvijetliti cijeli čip popularnih DSRL fotoaparata koji se koriste za astofotografiju (kao npr. Canon 350D i drugi). U tome mu pomaže 2″ Crayford fokuser koji ima mogućnost finog podešavanja fokusa. Također, tubus je kod sekundarnog zrcala nešto dulji kako bi se spriječile eventualno bliještanje okolne rasvjete i svjetosnog onečišćenja.

Cijena optičke cijevi je nedavno smanjena na svega 300 USD, što je vrlo povoljno za astrofotografiju čak i ako na to treba dodati ekvatorijalnu montažu. Promjer od 6″ će također osigurati dovoljno svjetlosti za kvalitetna vizualna promatranja.

Osim 6″ newtoniana, Orion u ponudi ima i 4.5″ verziju za svega 110 USD, međutim astrofotografija je ograničena na čipove malih dimenzija.

Orion StarShoot Pro je nova kolor CCD kamera namijenjena isključivo za astrofotografiju. Ovu kameru već smatraju revolucionarnom budući da astrofotografima donosi mogućnost snimanja u rezoluciji od 6.1 megapiksela (3032×2016 piksela, stvarne dimenzije čipa 23.4×15.6 mm) sa hlađenjem čipa do 30 stupnjeva ispod temperature okoline i to sve nudi za cijenu od samo 1.299,95 USD! Iako se cijena na prvi pogled čini visoka, astrofotografi su do sada za hlađenu kameru istih performansi davali i 4-5 puta više novaca.

Kamera sigurno nije savršena, no sa svojim velikim CCD čipom i pikselima dimenzije 7.8 mikrona biti će idealna kombinacija sa popularnim ED refraktorima za lijepe kolor fotografije popularnih deep sky objekata. Pristupačnom cijenom donijeti će kvalitetnu astrofotografiju entuzijastima koji su do sada koristili DSLR fotoaparate i mučili se sa termalnim šumom. Najveća mana kamere je što hlađenje nije moguće regulirati već je ono uvije uključeno na maksimumu, što znači da je za kvalitetne rezultate potrebno svake noći raditi dark frameove. Također nije navedena niti osjetljivost čipa koja se obično izražava kao QE – “quantum efficiency”.

Primaju se oklade tko će biti prvi astrofotograf u Hrvatskoj koji neće odoljeti iskušenju

25.05.2006. Konacno je stigao! Nakon 2-3 mjeseca cekanja, stigao mi je Orion ED80 Apo refraktor, kojeg sam narucio preko OI Optimusa. U zadnje vrijeme sam dosta kopao po netu , trazio usporedbe raznih manjih i jeftinijih apo refraktora, i odlucio sam se za ovaj, naravno zbog cijene. Plan mi je najvise ga koristiti za astrofotografiju. Po testovima i karakteristikama na netu , smjesten je opticki u z TV 76 i ostale u tom cjenovnom rangu, jedino je mehanicki losiji. Nije flat field, tako da ce mi trebati dodatni field flattner za astrofotografiju.

Refraktor je stigao fino zapakiran u velikoj bijeloj kutiji, unutra zamotan,dobro zasticen. Najvise sam se iznenadio kako je velik. Promjer i dimenzije su mu iste kao i moj C 102 , osim sto je duzi . Prednja leca je centimetar manja od promjera cijevi i cijeli teleskop djeluje vece i ozbiljnije. Sa donje strane ima relativo kvalitetan adapter za pricvrstiti na foto stativ, puno kvalitetniji od onih koji dolaze na ostalim akromatskim kineskim refraktorima.

First light je naravno pao po danu, jer je padala kisa, tako da sam mogao sarati po kvartu i usporedjivati ga sa C 102. Opet, fokuser je mrak za koristenje. Opticki je bolji nego C 102, slika je kontrastnija .

Sunce. Napravio sam novi baader filter za sunce. Koristio sam binoviewer sa 15mm i 25mm plosslima.Slika je fenomenalna.Vidim granulaciju po cijelom suncu, pjegica je bilo par i to malih, ali su crne i kontrastne. Kombinacija mi sa binom daje nekih 150x sa 15mm, a sa 25mm i reduktorom povecanje od nekih 35-40x. Cini mi se da mi je vidno polje oko 1 stupanj. Stane mi cijelo sunce i jos ima dosta mjesta okolo. Cak mi je i bolje gledati na tom manjem povecanju ,slika je kontrastnija,ljepse se vidi granulacija i 3D efekt. U usporedbi sa C8 kojeg sam mogao koristiti na 80x minimalno, slika je tu negdje, granulacija se isto vidi, mozda malo manje na Orionu , ali mi je slika nekako ljepsa i kontrastnija.

Konacno vedra noc, promatranje iz Zagreba:

Jupiter. Iznenadjenje! Nisam puno ocekivao na Jupiteru od tako malog teleskopa, ali sam se stvarno iznenadio! Sa binom na oko 150x slika je nevjerojatno dobra. Fokus se odmah skuzi, slika je kontrastna, nebo crno, Jupiter je saren, sa vidljivih 5-6 pojaseva, fino se vidi GRS, nekakvi detalji u pojasevima, nemogu tocno vidjeti kao na C8 , ali se nesto vidi unutar pojaseva. Seeing doduse nije bio neki, ali skidam Oriona i stavljam C8 za usporedbu. Na 150x slika je dosta svjetlija ,ali ne i kontrastnija.Seeing je puno vidljiviji i zivcira i slika puno vise plese.Fokusiram sto je moguce bolje i nemogu reci da je slika duplo bolja nego na Orionu.Cudno.Navratio je Branko Domlija kod mene sa svojim 120mm Skywatcherom, pa smo napravili usporedbu.Sa binom na Jupiteru Skywatcher dozvoljava vece povecanje, mislim da je bilo preko 200x, slika je bila vrlo ostra, vidjeli su se detalji unutar pojaseva na trenutke,ali je bilo puno bojica okolo i na disku, da u stvari to dosta zivcira. Ubija kontrast i boje uopce nisu realne.Moze se gledati , OK je, ali u usporedbi sa Orionom nije puno bolje. Kod Oriona dobijes boje i kontrast uz nesto manje detalje, an a Skywatcheru imas vise detalja ali slika nije toliko ugodna.Vjerojatno je na mjesecu puno gore.

Vega i double-double. Vega fora izgleda, ima malo plave boje kad defokusiram, ali valjda zato jer je plava.Defokusiram je na velikom povecanju sa 4mm i barlowom , sto mi daje oko 300x i kolimacija je savrsena.Nemam primjedbi.Double-double razdvojena na 80x, na vecim povecanjima fina crna rupa izmedju.Albireo, prekrasan , na manjem povecanju sa binoviewerom. Mislim da ce mi ovo biti super scope za ganjanje duplih zvijezda od doma…

M 13 , fora izgleda, na 25-40x , liijepi dalekozorski pogled, razlucen po rubovima, M 92 isto, svjetliji u centru ali manji.

M 57 se vidi ali slabo,kod veceg povecanja se kuzi oblik,vjerojatno ce biti bolje iz mraka.