Ovaj opaki šifrirani naslov ljubitelji snimanja planeta će lako dešifrirati kao usporedbu obične web kamere i specijalizirane CCD kamere za snimanje planeta. Naime, za snimanje planeta kroz turbulentnu zemljinu atmosferu potrebno je imati nekakvu kameru koja će moći snimiti video zapis sa što više sličica (frameova) od kojih kasnije odaberemo najoštrije i najkvalitetnije da bi dobili puno bolji rezultat nego posebnim snimanjem slike po slike sa fotoaparatima.

Sve do prije par godina jedini izbor su bile web kamere i skupe nadzorne video kamere koje nikada nisu postale toliko popularne u području snimanja objekata Sunčevog sustava. A još prije toga planeti su se snimali okularnom projekcijom na filmske emulzije i fotografi se nadali da će se moći vidjeti dvije pruge na Jupiteru ili crnina između Saturna i njegovih prstenova…

Ja sam imao sreće da “uletim” u digitalno doba i isprobam, sada već staru, crno bijelu Quickcam web kameru za snimanje Marsa u povoljnoj opoziciji. Uz mnogo muka i žestoku obradu, dobio sam iznenađujuće kvalitetnu sliku na kojoj su tamna područja čak odgovarala stvarnosti! Ubrzo nakon toga pojavile su se kolor web kamere od kojih je Philips ToUcam Pro postala najupotrebljavanija (jel’ ovo prava riječ? ) za snimanje planeta.

ToUcam Pro i njeni sadašnji nasljednici još uvijek su aktualni na tom području. Za povoljnu početnu cijenu web kameru je moguće modificirati  da snima dugačke ekspozicije, a softverskim preinakama može se dobiti sirova (“raw”) RGB matrica koja će u naknadoj obradi dati kvalitetniju sliku.

Saturn snimljen ToUcam web kamerom sa Zagrebačke zvjezdarnice

Niti deset godina nakon mojih eksperimentiranja sa Quickcamom imam(o) priliku koristiti Imaging Source DFK 21AU04.AS kameru (i druge različite modele). Iako se radi o istom CCD čipu koji koristi ToUcam, ova kamera je po mnogo čemu bolja. Kod snimanja planeta najvažnije je uhvatiti trenutak kada je atmosfera stabilna i bistra da se uspiju snimiti svi detalji. ToUcam Pro kao web kamera može snimati brzinama od 5, 10 i 15 FSP (frames per second – sličica u sekundi), ali je kvaliteta tih sličica progresivno lošija kada se koristi više FPS-ova. Nažalost, situacija nije bolja niti kod novijih web kamera koje koriste USB 2.0 (za početnike – one jeftine web kamere možete zaboraviti ako želite kvalitetno snimati planete!).

Imaging Source DFK 21AU04.AS je kamera koja koristi punu brzinu transfera protokola USB 2.0. To je kolor verzija, dakle odmah daje sliku u boji. Verzije sa crno-bijelim čipovima svakako daju kvalitetniju sliku i veću osjetljivost, ali potrebno je imati filter wheel i filtere (= znatno veći trošak!) i više vremena za snimiti sliku u boji – što je nezgodno u slučajevima kada, kao kod Jupitera, već u razmaku od 5 minuta vidimo rotaciju planeta.

Upravo to je glavna prednost Imaging Source (u daljnjem tekstu: IS) kamere – veća propusnost USB 2.0 (postoji i firewire verzija) omogućava brzinu od 60 FPS-a bez kompresije, dok ToUcam koristi kompresiju snimke već na 10 FPS-a. U slučaju lošeg seeinga (treperave atmosfere) sa IS kamerom postoji mnogo veća šansa da se uhvate trenutci oštrine i na kraju dobije kvalitetnija snimka.

IS kamera dolazi zapakirana u atraktivnoj kutiji u kojoj se osim kamere nalazi nastavak za 1.25″ fokusere te dva CD-a – jedan sa driverima i programom za upravljanje kamerom i drugi sa primjerima snimaka za vježbanje obrade. Ovaj drugi CD je iznimno dobrodošao budući da se odmah može vidjeti kako izgledaju snimke i može se isprobati obrada u Registaxu. Svi znaju da novu astronomsku opremu prate loše vremenske prilike pa je ovo odlična stvar da barem malo utaži znatiželju – meni je svakako pomoglo!

Kameru sam naručio od firme Baader Planetarium, inače poznate po kvalitetnim filterima za Sunce i mnogim drugim sitnicama i dodacima za astronomiju. U Baaderu tijekom cijele godine imaju akciju gdje uz kameru BESPLATNO možete dobiti još 4 različita adaptera.  Sama kamera već na prvi pogled djeluje vrlo solidno konstruirana. Zajedno sa 1.25″ nastavkom daje sigurnost da će čip stvarno biti okomit na optičku os, što je kod raznih improvizacija prilikom korištenja web kamere teže postići.

Korištenje kamere je vrlo jednostavno. Softver za snimanje filmova je prilično kvalitetan i lako je pronaći i podesiti postavke, iako se desilo da se par puta smrznuo nako čega sam morao resetirati laptop (operativni sustav Windows Vista).  Način snimanja AVI datoteke može biti sa i bez kompresije. 60 FPS je moguće dobiti jedino bez kompresije. Podešavanje ekspozicije i gaina je odmah vidljivo na rezultatu, a također i na live histogramu. Pomoću histograma je lako podesiti da se koristi cijeli dinamički raspon čipa odnosno da ne dođe do preeksponiranja što rezultira gubitkom informacija.

Venera snimljena DFK 21AU04.AS CCD kamerom kroz Pentax 105 SDP refraktor

ToUcamom web kamera nije namijenjena astronomiji pa je razumljivo da ne postoje gorenavedene opcije. Softver nije na tom nivou, a niski FPS otežava kvalitetno izoštravanje. Čak i pri lošem seeingu ljudsko oko će bolje prepoznati sliku u fokusu ako se ona često osvježava kao što je to kod IS kamere. Sa IS kamerom sam uspio dobiti jako dobru sliku Venere usprkos atmosferi koja je “plivala” – to bi sa ToUcamom zahtjevalo mnogo više vremena.

ToUcam je svakako vrlo upotrebljiva kamera. Moguće ju je modificirati za snimanje dužih ekspozicija te dodati ventilator za hlađenje kako bi se smanjio šum. IS kamere postižu dugačke ekspozicije jednostavnim pomicanjem mišem kontrole za ekspoziciju, ali nemaju mogućnost hlađenja. I jedna i druga se mogu koristiti kao jednostavne deep sky kamere.

Što se tiče cijene, iako ova IS kamera košta tri puta više od ToUcama, ovo je rijetki slučaj da cijena prati porast kvalitete. Sa 30 i 60 FPS brzinama bez softverske obrade i kompresije snimke, DFK 21AU04.AS je tri puta efikasnija i, subjektivno, jednako toliko puta ugodnija za korištenje. Odlična je kako i za povremeno tako i za ozbiljno snimanje planeta i praćenje njihove aktivnosti. IS kamere veće rezolucije korisne su jedino za snimanje veće površine Mjeseca budući da su zbog manjih pixela slabije osjetljive na svjetlost. To znači da će prilikom snimanja planeta biti potrebno povećati gain što rezultira nešto većim šumom svake pojedine sličice.

IS kamere se mogu nabaviti u USB ili firewire verziji, sa ili bez IR-cut filtera. Toplo ih preporučam svakome tko želi kvalitetno snimiti najzanimljivije članove našeg Sunčevog sustava.

Dugo vremena nakon što je SBIG prestao ptoizboditi STV, autoguider kojemu za rad nije bio potreban kompjuter, na tržištu je ostala nepopunjena praznina. Na sreću svih koji sa sobom ne žele tegliti laptop (ili ga kupovati samo za tu svrhu) iz SBIG-a su najavili novi proizvod – SG-4, samostalni “pametni” autoguider!

Bilo da snimate na film ili digitalnim SLRom, ovo će biti odlična stvar za vas! Sve što je potrebno je prikopčati SG-4 na autoguider port montaže, uključiti SG-4 u struju i gotovo! SG-4 ima RS-232 port za početni setup sa vašom montažom i teleskopom, nakon čega radi samostalno. Na isti port se može priključiti opcionalni Bluetooth adapter za download slika na kompjuter. CCD koji koristi SG-4 je Kodak KAI-340 rezolucije 640×480 piksela. Posjeduje i mehanički zatvarač tako da može samostalno snimati i oduzimati dark frameove kako bi se smanjila mogućnost detektiranja vrućih piksela umjesto zvijezda.

Početna cijena je 995 USD, što je prilično visoko, no svakako puno praktičnije nego kupovina laptopa, posebnog autoguidera te nošenje i upravljanje svime na mjestu snimanja. SG-4 možete već sada naručiti iz OPT-a, a prva isporuka se očekuje sredinom 2009.

Orion StarShoot Pro je nova kolor CCD kamera namijenjena isključivo za astrofotografiju. Ovu kameru već smatraju revolucionarnom budući da astrofotografima donosi mogućnost snimanja u rezoluciji od 6.1 megapiksela (3032×2016 piksela, stvarne dimenzije čipa 23.4×15.6 mm) sa hlađenjem čipa do 30 stupnjeva ispod temperature okoline i to sve nudi za cijenu od samo 1.299,95 USD! Iako se cijena na prvi pogled čini visoka, astrofotografi su do sada za hlađenu kameru istih performansi davali i 4-5 puta više novaca.

Kamera sigurno nije savršena, no sa svojim velikim CCD čipom i pikselima dimenzije 7.8 mikrona biti će idealna kombinacija sa popularnim ED refraktorima za lijepe kolor fotografije popularnih deep sky objekata. Pristupačnom cijenom donijeti će kvalitetnu astrofotografiju entuzijastima koji su do sada koristili DSLR fotoaparate i mučili se sa termalnim šumom. Najveća mana kamere je što hlađenje nije moguće regulirati već je ono uvije uključeno na maksimumu, što znači da je za kvalitetne rezultate potrebno svake noći raditi dark frameove. Također nije navedena niti osjetljivost čipa koja se obično izražava kao QE – “quantum efficiency”.

Primaju se oklade tko će biti prvi astrofotograf u Hrvatskoj koji neće odoljeti iskušenju

SBIG-ovci su najavili novu all-sky CCD kameru: crno-bijelu AllSky-340 i kolor verziju AllSky-340C. Senzor je Kodak KAI-340 rezolucije 640×480 piksela sa Fujinon f/1.4 fisheye lećom. Ovakva kamera je odlična za provjeravanje vremenskih prilika na udaljenoj lokaciji za promatranje ili za detektiranje sjajnih meteora.

Zanimljivosti kamere su RS-232 link za PC-om – sporiji od USB-a, ali kamera za vrijeme downloada snimke može odmah krenuti sa novom ekspozicijom. Nainteresantnija od svega je opcija da kamera bude napajana solarnim ćelijama u kombinaciji sa bluetooth transmiterom! Na taj način kamera može samostalno stajati na povišenom mjestu gdje ima dobar pogled na cijelo nebo, bez potrebe da bude blizu kompjutera ili struje!

Cijena nažalost još nije poznata. Detalje pročitajte na SBIG web stranicama.

Kameru SBIG ST-7XME sam imao priliku na kratko vrijeme isprobati jer ju je naše društvo, AD Beskraj, dobilo na posudbu od Nadbiskupske gimnazije iz Zagreba. SBIG ST-7XME je CCD kamera nešto starijeg dizajna (“ST serija”). Na papiru baš i nema bajne karakteristike – glavni čip, Kodak KAF-0402ME ima rezoluciju od 765×510 piksela dimenzija 9 mikrona, dok dodatni čip koji služi za autoguiding ima tek nešto manje, 657×495 piksela. Ipak, podrobnije gledajući karakteristike može se zaključiti da  ST-7 kamere (kao i ostale iz  ST serije) ne služe toliko za snimanje lijepih slikica već da im je primarna namjena  u znanstvenije svrhe – snimanje promjenjivih zvijezda, traženje supernova, tranzita exoplaneta, itd.

Naime,  KAF-0402ME je izuzetno kvalitetan čip koji nema antiblooming, a maksimalni QE (quantum efficiency) mu je čak 85%. Kapacitet piksela mu je čak 100.000 e-, što znači da može primiti veliki broj fotona prije nego dođe do bloominga (“curenja” napona u susjedne pixele) pa mjerenja mogu biti vrlo precizna.

Kameru sam testirao u nekoliko noći iz Zagreba, sa Tuškanca, na svega kilometar ili dva zračne linije od Trga Bana Jelačića.  Snimao sam kroz svoj Intes MN-71, autoguidano na Celestron CGE montaži. Granična magnituda je bila jedva 4.0. Snimao sam uz pomoć SBIG-ovog besplatnog CCDOps softvera. Kamera je stvarno vrlo osjetljiva – na ekspozicijama od 5 minuta mogli su se vidjeti odlični detalji na objektima, a u M13 su se vidjele mnoge tamne zvijezde (kliknite na fotku da ju vidite u 100% rezoluciji):

Kamera tkođer ima jako malo šuma. To je doduše i logično jer je hlađena (ovdje je konkretno bila na -15 Celziusa), no svejedno je fantastično kako se iz takve snimke mogu izvući inače tamni detalji i zvijezde. Gornja fotografija M13 je samo jedan snimak od kojega su oduzeti dark frameovi – šuma gotovo i nema!

Nažalost, na iole svijetlijim zvijezdama dolazi do bloominga. Nisam stigao testirati opciju za softversko micanje bloominga, ali po onome što mogu pročitati na netu, ljudi nisu uvijek oduševljeni i potrebno je ručno “uljepšavati” snimke.

Osobno, sa kamerom sam oduševljen. Nakon početnih peripetija, tj. dok nisam naučio proceduru oko kalibriranja i snimanja, SBIG ST-7XME radi savršeno. Samostalno praćenje jako dobro radi, a kao što se može vidjeti na primjeru M57 i kod malih objekata se vrlo lako hvataju suptilne razlike u osvjetljenju.

Kamera, kao ni druge prave CCD kamere, nije jeftina, a uz nju je poželjno (ali za astrometriju i fotometriju i nije nužno) nabaviti filter wheel sa filterima. Kamera se dobije u kvalitetnom, solidnom koferu, kao i ostale SBIG kamere, što je svakako prednost. Imajte na umu da će vam za napajanje direktno sa 12V (za napajanje iz automobila ili prijenosne baterije) trebati poseban kabel ili, kao što ja radim, inverter. Za lijepe kolor slikice sigurno ima i drugih izbora, ali za “ozbiljnu” astronomiju ST7-XME je odličan izbor – u toj konkurenciji i cijena joj je, zapravo, povoljna.